Krupne divljači ima sve više u južnoj Istri, potvrđuje nam Davor Peruško, predsjednik Lovačkog društva Istra iz Pule, ali navodi i da je to trend cijele Europe. S njim smo razgovarali nakon što smo od čitateljice dobili informaciju da su u utorak navečer, na produžetku Istarskog ipsilona prema Medulinu, ugledali dvije skupine mladih divljih svinja kako pretrčavaju cestu, pri čemu je jedna od njih i stradala pod vozilom.
Srne na Verudeli, prasci na Kamenjaku
- Sve je veći broj divljači koja predstavlja potencijalnu opasnost za vozače, posebno za one koji se ne pridržavaju ograničenja. Sve ceste na području Pule i okolice označene su znakovima upozorenja "divljač na cesti" i treba se pridržavati ograničenja. Prema zakonu o prometu, od 2011. godine odgovornost je u slučaju naleta divljači i na vozaču, pa se namirenje štete na vozilu rješava po načelu krivnje, rekao je Peruško, koji predstavlja i Lovni ured Pula koji pokriva područja ostalih društava Puljštine. Do izmjene zakona, objašnjava, isključivi krivac za sraz divljači i vozila, bila je - divljači. Sada su se uvjeti promijenili pa će vozač u slučaju nezgode morati dokazivati da je vozio u skladu s ograničenjima.
Peruško naglašava da srna ima na Verudeli, da krupne divljači ima u Pješčanoj Uvali, u Banjolama i Vinkuranu, da su divlje svinje stigle u Premanturu i na Kamenjak. Divljih životinja u našem susjedstvu zaista je sve više.
- Divljač prirodno migrira sa sjevera i središnje Istre prema jugu u vrijeme kada ima puno poljoprivrednih kultura. A kako uz Istarski ipsilon nisu pušteni prolazi za životinje, tako ona uz ogradu ceste stižu sve do njenog kraja, a to je područje kaznionice u Valturi. Izgrađeno je i više od 20 tisuća bespravnih objekata na prostoru bivše općina Pula, a divljač je ostala u tom habitatu, koja je sada cijela jedna urbana zona. Sada proživljavamo nešto što se zove socijalizacija divljači na ljude, kada se već mi nismo uspješno socijalizirali na prirodu, kaže Peruško.
Vozači sami krivi za štetu
Augusto Dobran, predsjednik Lovačke udruge Bena Šišan-Ližnjan, smatra da divljači nema više nego ranije, niti smatra da ona predstavlja veliki problem za sigurnost prometa. Slaže se pak s Peruškom da vozači moraju prilagoditi vožnju uvjetima na cesti, i da je time opasnost svedena na minimum.
- Kada bi vozači poštivali ograničenje brzine, naleta bi bilo skoro pa - nula. Jednostavno, ne može osobni automobil ubiti vepra od 130 kilograma na licu mjesta, ako je vozio propisanom brzinom od 50 ili 60 kilometara na sat. Po tome vidimo da se vozači ne pridržavaju brzine, zaključio je Dobran.
Što se tiče štete na usjevima u južnoj Istri, Peruško naglašava da je glavni problem u parcelama koja nisu ograđena, kao i nepostojanje suhozida rušenih proteklih desetljeća.
- Svi se u slučaju da divljač napravi štetu na polju obraćaju lovcima, a poljoprivrednici sami ne upotrebljavaju električne pastire. Stoga naše lovačko društvo napravi godišnji plan s najugroženijim poljoprivrednicima i podijelimo im električne pastire. No, ne možemo to financirati svakome. U drugim dijelovima Istre poljoprivrednici se bolje odnose prema svojim parcelama, pa su i štete manje, poručuje Peruško.
Porast broja šakala u Istri
Na istarskom poluotoku, posebno južnom dijelu, sve su prisutniji čagljevi ili šakali, divlje životinje iz porodice pasa. - Broj im je u velikom porastu na području bivše općine Pula, a napadaju ptice, zečeve i srne, rekao je Peruško. Riječ je o vrlo lukavoj i prilagodljivoj životinji, veličine između lisice i vuka, čiji je broj izuzetno teško održavati. Zbog toga, otkriva, slijedi izrada plana za reduciranje njihovog broja. (Zvjezdan STRAHINJA)