Proljece i vrijeme sadnje za mnoge je poljoprivrednike na Rovinjštini prava mora. U poljima se, naime, namnožilo toliko divljih svinja da napadaju nasade vec nakon sadnje te brzo vade iz zemlje tek posadene krumpire. Cesta su im meta i posadene masline jer ih privlaci miris stajskog gnojiva koje se stavlja u rupe za sadnju.
Zbog divljih svinja sve je više zapuštenih polja. Naime, poljoprivrednici se i ne usude saditi jer im uništavaju nasade. Divlje su svinje u potrazi za hranom pocele zalaziti sve do naselja pa više nisu sigurni ni vrtovi uz kuce.
Poljoprivrednici više ne znaju kako se obraniti pa se stalno obracaju Lovackom društvu Rovinj tražeci pomoc. No, i u društvu su nemocni jer mogu loviti samo onoliko koliko im dopusti lovno-gospodarska osnova, koja se mijenja svakih deset godina.
Prilikom posljednjeg brojanja divljaci utvrdeno je da na podrucju koje pokriva društvo živi tek 20-ak divljih svinja pa ih se može ustrijeliti tek minimalan broj, a u protivnom se gubi koncesija nad lovištem. Postupak ulova je strog: lovacka društva dobivaju markere za odredeni broj svinja koje se mogu uloviti, a s njima se obavlja i veterinarski pregled ulova.
Kad je rijec o zaštiti od divljih svinja, lovacko društvo potice postavljenje elektricnih pastira, strujnih cuvara - žica pod niskim naponom akumulatora koje se postavljaju oko usjeva. Preko njihove udruge mogu se nabaviti i topovi cijih se udara svinje plaše. No sredstva koja su se dosad koristila nisu se pokazala povoljnima jer su od otvornih mamaca i mirisa stradavali i psi.
Mnogi poljoprivrednici da bi sacuvali usjeve ograduju polja visokom žicanom ogradom. Medutim, ograde su skupe te estetski ne zadovoljavaju mnoge, iako su efikasnije od suhozida koje svinje s lakocom preskacu. (A. POKRAJAC)
VIŠE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD UTORKA.