Od legalizacije bespravno sagradenih objekata jedinice lokalne uprave i samouprave zaradit ce najmanje osam milijardi kuna, i to pod pretpostavkom da se od 150 tisuca bespravno sagradenih objekata legalizira njih 120 tisuca. No, taj iznos može biti i viši s obzirom na to da su iznosi komunalnih i vodnih doprinosa razliciti za stambene i poslovne objekte.
Osim toga u njega nije uracunata niti naknada koju ce u jednakom omjeru gradani koji legaliziraju svoje objekte placati lokalnoj i državnoj vlasti. Ukupni financijski ucinak mogao bi se popeti na 10-ak milijardi kuna, od cega ce se najveci dio sliti u lokalne proracune.
Pogodovanje vlasnicima
Nakon što je Vlada ovaj tjedan propisala i uredbu o naknadama za legalizaciju bespravno sagradenih objekata, svi oni koji to žele uciniti uskoro ce moci krenuti u akciju. Iako su se vec na pocetku ljeta cule glasne kritike vlasnika nelegalnih objekata, posebno u Dalmaciji, gdje je taj problem snažno izražen, njihova eventualna naknadna legalizacija koštat ce ih manje nego da su s cistim papirima krenuli u izgradnju.
Prema okvirnom izracunu, legalizacija 300 kvadrata stambenog prostora u najskupljoj zoni Zagreba, Splita ili Dubrovnika vlasnika nekretnine koštat ce izmedu 160 i 170 tisuca kuna, a u najskupljoj zoni Rijeke oko 120 tisuca kuna. U svim slucajevima investitori su izbjegli placanje idejnih projekata nužnih za dobivanje gradevinske dozvole, kao i izvedbenog projekta koji je investitor dužan imati na gradilištu. Ti dokumenti okvirno ukupno koštaju 70-ak tisuca kuna.
Iako bi se naizgled moglo reci da država ne pogoduje vlasnicima bespravno sagradenih objekata, to nije tako. Legalizacija bespravnih gradevina do pocetka ljeta, kada je Vlada iznijela zakonske novine, bila je puno kompliciranija i skuplja. Sada se nelegalne gradevine mogu legalizirati svugdje osim na pomorskom dobru te zašticenim kulturnim i prirodnim podrucjima.
Kazne za legalizaciju ranije su bile i desetak puta više od naknada koje ce sada placati vlasnici nelegalnih objekata ako žele za njih dobiti papire. Osim toga, pri legalizaciji bespravnih objekata ranije su placali kazneni vodni i komunalni doprinos, a sada placaju normalnu cijenu tih davanja prema cjenicima koje je propisala lokalna uprava.
Nepotreban elaborat
Onaj koji krece u legalnu izgradnju objekta od 300 cetvornih metara, da bi dobio gradevinsku dozvolu, mora imati idejni projekt koji ga košta od 35 do 40 tisuca kuna. Taj se projekt predaje u tri primjerka. Na gradilištu je dužan imati i glavni projekt, što je još 30-ak tisuca kuna. Taj ce investitor takoder platiti komunalni i vodni doprinos, ali i cijeli niz dodatnih "sitnih" troškova.
Vlasnik nelegalno sagradenog objekta, pak, nece izradivati poseban elaborat da bi legalizirao svoju gradevinu. No, dužan je zahtjevu za legalizaciju priložiti geodetski i arhitektonski snimak, ocitovanje o mehanickoj otpornosti zgrade i potvrdu o prebivalištu, a sve to ce ga koštati oko devet tisuca kuna. (Piše Gabrijela GALIC/Novi list)
O PRVIM REAKCIJAMA IZ ISTRE U TISKANOM IZDANJU