Ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak posjetila je danas pulski Sajam knjige i sudjelovala na okruglom stolu o položaju i budućnosti znanstveno-stručnog nakladništva, zajedno s Damirom Agičićem, Matildom Bulić, Biserkom Matešić, Mišom Nejašmićem i Anitom Šikić.
Govoreći o položaju znanstvene knjige, udžbenika u visokom obrazovanju i znanstvenih časopisa, ministrica je kazala da nakladnici moraju pratiti promjene u znanosti i u pristupu znanstvenim informacijama, sa sada većim naglaskom na multimedijskim sadržajima i online sadržajima.
- Međutim, dobra znanstvena knjiga uvijek će imat prođu i u tom smislu ministarstvo daje posebne subvencije za znanstveno- stručne knjige. Ove godine one iznose oko 12 i pol milijuna kuna, što je dvostruko više nego 2012., a također, imamo pojačani fond za opremanje školskih knjižnica, rekla je ministrica.
U susretu s novinarima uoči početka skupa, na naše pitanje koliko se osjeća zatočenikom koalicije HDZ-a i HNS-a kada je u pitanju kurikularna reforma, ministrica je odgovorila da je HNS ulaskom u ovu koaliciju osigurao prostor da obrazovanje postane ne samo top tema, već i da dobije mogućnost da se napravi suglasje na razini društva.
- Mi tražimo i političko suglasje da se s tom reformom ide dalje, a ja ću posebno insistirati na politici kontinuiteta, a to znači da se dalje gradi na postojećim kurikularnim dokumentima koje su izradile stotine stručnjaka. I drugo, da se tome pristupi trezveno, da se ti dokumenti dograde u skladu s međunarodnim recenzijama. Dokumenti su, nastavila je, najlakši dio, a slijedi teži dio - opremanje škola, edukacija nastavnika i obrazovni materijali.
- Naš je cilj da krajem siječnja uputimo poziv svim osnovnim i srednjim škola u Hrvatskoj da uđu u eksperimentalnu fazu izvođenja kurikularne reforme. Sigurna sam da ćemo imati dovoljno prijava da krenemo s 60, 70 škola već od iduće školske godine, kazala je ministrica.
Na naše pitanje očekuje li da će vladajući HDZ sa svojom konzervativnom prirodom pristati na europski i svjetski standard obrazovanja, odgovorila je: "Ne bih to komentirala u smislu političkih stranaka, nego bih kazala da je premijer u Saboru jasno rekao da nam je cilj iduće godine pilot izvođenje kurikularne reforme, kao i uvođenje informatike kao obaveznog predmeta u pete i šeste razrede. Paradigma je dakle drugačija i sva se temelji na očekivanim kompetencijama odnosno ishodima učenja, a ne na 'bubanju' činjenica. Tu će najveći naglasak biti na restrukturiranom učenju i poučavanju s naglaskom na interdisciplinarnost, rješavanje problema, algoritamski način razmišljanja i sve ono čime će se pokrenuti ciklus kako naša škola i naši učenici ne bi zaostajali te kao bi bili kompetentni i na europskoj i na globalnoj razini".
HTV-ova novinarka Vlatka Kolarović podsjetila je ministricu da je na početku svog mandata spominjala više tehnologije, a manje ideologije, a da se nakon nekoliko mjeseci čini da se jedino bavimo ideologijom. "Ja se ne bavim ideologijom. Ja radim svoj posao. Bavimo se reformskim procesima u sva četiri segmenta, pa tako i kurikularnom reformom", kazala je ministrica. (Zoran ANGELESKI)