Gluhoća, teža nagluhost, a često i oštećenje glasa i govora ozbiljna su prepreka djeci s tim teškoćama da se školuju za niz zanimanja, posebno u ugostiteljstvu. "Uredan sluh" je zdravstveni zahtjev za obrazovanje za takva zanimanja naveden u "Jedinstvenom popisu zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovnih programa u svrhu upisa u I. razred srednje škole".
Taj je dokument Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo 26. svibnja, a oštrim priopćenjem na njega je nedavno reagirala pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Gluha djeca i djeca s težom nagluhošću ne bi se prema tom dokumentu mogla školovati za zanimanja: kuhar, pomoćni kuhar, pomoćni kuhar i slastičar, pomoćni slastičar, radnik u kuhinji, radnik u slastičarnici, slastičar.
Slonjšak je ustvrdila da prema tom dokumentu "gluhe osobe ili osobe s težom nagluhosti ili s teškoćama govora ne bi mogle raditi gotov niti jedan posao". Otvoreno je izrazila bojazan da će dokument, suprotno namjerama, biti podloga za ograničavanje upisa u srednje škole učenicima s teškoćama u razvoju.
Kao kontraindikacija za zanimanje "slastičar" navedena je "teža nagluhost u govornom području ili gluhoća. Oštećenje govora koje utječe na komunikaciju". Slonjšak zaključuje da osoba s takvim oštećenjima, sudeći prema dokumentu, ne bi mogla "pripremljene biskvite i tijesta premazati ili puniti kremom, koju također sama priprema".
Posao je slastičara, kako se navodi, i da "priprema kalupe, oblikuje tijesto, stavlja ga u kalupe ili limove, te nadzire njegovo pečenje", a to, reklo bi se, ne mogu raditi osobe oštećenog sluha ili govora. Osobe oštećenog sluha ili govora ne bi se mogle školovati ni za jednostavnija zanimanja poput pomoćnog slastičara. U opisu tog zanimanja navodi se, uz ostalo, da pomoćni slastičar čisti i pere, pomaže u primanju namirnica i njihovu skladištenju, priprema stolno rublje, slaže oprano i osušeno posuđe na predviđena mjesta, te redovito iznosi ostatke hrane.
Slonjšak navodi da je donositelj "ovih smjernica očito zaboravio na alternativne oblike komunikacije" čime je u pitanje doveden i Zakon u suzbijanju diskriminacije i Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
Pravobraniteljica ironično konstatira i da "ovaj "jedinstveni" dokument" nije upoznat ni s Prijedlogom Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i drugim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba kojim se tim osobama priznaje pravo na sve oblike prilagođene komunikacije kako bi se izjednačile u ravnopravnom ostvarivanju svih ljudskih prava, uključujući i obrazovna prava.
Ministarstvo smo priupitali hoće li uvažiti primjedbe pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i korigirati dokument, ali zasad nismo dobili odgovor. No, Ministarstvo je reagiralo na priopćenje Anke Slonjšak i uskoro bi o njenim primjedbama trebali raspraviti na sastanku. (Tihomir PONOŠ/Novi list)