U pet hrvatskih gradova - Puli, Rijeci, Splitu, Zagrebu i Osijeku, postavljeni su jumbo plakati s fotografijama koje prikazuju razlicita radna mjesta, od banaka i stomatoloških ordinacija do kafica i škola, uz poruku "Pravo na rad bez diskriminacije" preko kojih su prelijepljeni natpisi "Ne zapošljavamo pedere" i "Ne zapošljavamo lezbe". To je dio kampanje protiv diskriminacije homoseksualaca na radnim mjestima. Kampanju, koja ce trajati do 4. studenog, pokrenula je lezbijska grupa Kontra u suradnji s udrugom Iskorak i Institutom za mobilizaciju, intervenciju i akciju M.I.A. te uz financijsku potporu Europske komisije.
"Prvotna ideja bila je da na plakatima budu fotografije LGBT osoba na njihovim radnim mjestima, dakle, s imenima, prezimenima i zanimanjima. No, ispostavilo se da se u Hrvatskoj ne može naci deset osoba koje bi pozirale, i to iz straha da ne izgube posao i da ne budu diskriminirane", kazala nam je koordinatorica Kontre Sanja Juras, objasnivši zašto su se odlucili na fotografije praznih ureda.
Naljepnicama preko plakata željeli su, istice Juras, ukazati na visok stupanj homofobije u hrvatskom društvu. Istraživanje javnog mnijenja otprije dvije godine pokazalo je da 49 posto ispitanika smatra da bi homoseksualcima trebalo zabraniti rad u javnim službama, a 67 posto anketiranih da im treba zabraniti rad s djecom u obrazovnom sustavu. Samo 28 posto ispitanika nije pokazalo negativne stavove prema LGBT osobama.
Juras napominje da je diskriminacija na radnom mjestu temeljena na seksualnoj orijentaciji cesta, ali da se rijetki obracaju za pomoc u strahu da ce njihov slucaj izaci u javnost i da više nikada nece uspjeti pronaci posao. U Kontri znaju za neke slucajeve. Jednu su osobu zaposlenu u ugostiteljstvu, prepricala je Juras, kolege stalno maltretirale, a kad se požalio šefu, on mu je odvratio "tko ti je kriv, kad si peder" i sljedeceg mu dana dao otkaz.
Slucajevi diskriminacije, tvrdi koordinatorica Kontre, postoje i u državnim institucijama. Jedan se, prema rijecima Juras, prije nekog vremena dogodio i u Ministarstvu vanjskih poslova. U tom ministarstvu, pak, isticu da kod njih nema diskriminacije koja bi se temeljila na spolu, rasi, vjeri i slicno, a ako postoje pojedinacni slucajevi, voljeli bi, vele, da se prijave da bi mogli biti sankcionirani. U MVP-u ujedno postoji povjerljivi savjetnik kojem se zaposlenici mogu obratiti ako smatraju da su žrtve uznemiravanja ili zlostavljanja.