Porezna uprava donijela je 402 rješenja po kojima direktori i vlasnici poduzeća moraju osobnom imovinom platiti 468,25 milijuna kuna poreza što su ga državi ostale dužne tvrtke koje su vodili. Porezna uprava direktore i vlasnike tereti kao porezne jamce, u slučajevima kad su njihova poduzeća državi ostala dužna, a to nije bila posljedica lošeg poslovanja, nego su ti direktori prema mišljenju poreznika svjesno odlučili da obveze državi neće platiti.
Obično je riječ o tome da je novac odlazio na račune drugih, povezanih kompanija, pa čak i vlasnika privatno dok su se gomilali dugovi.
Od prošle godine odgovorne osobe u tim poduzećima su porezni jamci i u slučajevima kad se utvrdi da su namjerno izbjegavali plaćanje poreza država ih tereti za zloporabu i može se naplatiti iz njihove osobne imovine.
- Porezna uprava pokrenula je 557 postupaka utvrđivanja zloporabe prava u poreznom postupku, od čega se trenutno vodi 421 postupak za ukupan iznos duga 801.625.898 kuna, odgovorili su iz Porezne uprave na naš upit koliki je iznos poreznog duga što ga pokušavaju naplatiti iz osobne imovine odgovornih osoba.
Otkrili su i da su donijeli spomenuta 402 rješenja za dug od 468 milijuna kuna, ali ona očito nisu izvršna jer je država od tog iznosa dosad uspjela naplatiti 12,72 milijuna kuna.
U tim slučajevima su direktori, porezni jamci dobili i drugostupanjsku presudu Porezne uprave da moraju platiti porez osobnom imovinom ili se uopće nisu žalili nego su dug platili odmah po prvom rješenju.
Uz to, Porezna uprava je tamo gdje nije uspjela pronaći novca na osobnim računima direktora krenula i u naplatu ovrhama na nekretninama u slučajevima kad imaju pravomoćno rješenje da je bilo zloporabe prava.
- Pokrenuto je 14 postupaka ovrhe na nekretnini pred nadležnim sudovima za ukupan iznos duga od 11,5 milijuna kuna, otkrivaju u svom odgovoru iz Porezne uprave.
Iako je Porezna uprava pokrenula stotine postupaka i donijela stotine rješenja, vrijednih gotovo pola milijarde kuna, naplata neće ići tako glatko. Prva je prepreka, kaže naš sugovornik iz Porezne uprave, kad se i utvrdi zloporaba ući u trag imovini koju pojedini direktor ima u privatnom vlasništvu, a najbolja je opcija kad se utvrdi da netko ima novac na računu.
No, i tada se porezni jamci mogu žaliti na to rješenje. Mogućnost žalbe postoji i u slučaju kad rješenje postane izvršno, jer se tada podnosi tužba Upravnom sudu.
Još je teže kad se novcu ne može ući u trag, žale se poreznici, pa se u tom slučaju terete nekretnine, mora se proći postupak ovrhe, a država nakon toga još te nekretnine treba unovčiti, odnosno prodati, što nije nimalo lagano dok traje kriza na tržištu nekretnina. (J. MARIĆ/NL)