Hoce li se reformom Hitne medicinske pomoci umanjiti razina izvanbolnicke zdravstvene usluge u Istri, pitamo ravnatelja Istarskih domova zdravlja dr. Antu Ivancica.
- Radi se o kompletnoj reorganizaciji primarne zdravstvene zaštite, hitne medicine, sanitetskog prijevoza, dežurstava i ordinacija obiteljske medicine. Nije rijec o timu više ili manje, o ovom ili onom punktu. Moramo biti svjesni da se dogada najznacajnija promjena u organizaciji izvanbolnicke zdravstvene zaštite u zadnjih tridesetak godina. Tim prije što je ovo jedina promjena koja se dogada preko noci. Sve druge su uglavnom uvodene postepeno. Ovu ce reorganizaciju osjetiti pacijenti, domaci i turisti, lijecnici i medicinske sestre.
U cemu se ocituju promjene?
- U Istri imamo sustav Hitne medicinske pomoci koji sigurno ima svoje nedostatke, ali funkcionira. Nitko ne tvrdi da je sustav loš, ali radi se nešto novo jer ministar zdravstva tvrdi da ce to novo biti bolje. Možemo samo vjerovati da ce biti bolje. Za to nema dokaza jer nije izvršena analiza što ce se dogoditi sa svim elementima zdravstvene zaštite, i to je osnovni problem s transformacijom Hitne medicinske pomoci.
NOVI MODEL POBOLJŠAT CE UVJETE U GRUBIŠNOM POLJU, ALI U ISTRI...
Kako ce Hitna funkcionirati?
- Sve ce biti drugacije. Država se opredijelila za reformu Hitne medicinske pomoci. Istra je razvila najviši nivo u Hrvatskoj. Ovaj novi model vjerojatno ce poboljšati zdravstvenu zaštitu u Grubišnom Polju, ali pitanje je što ce se dogoditi kod nas. Vjerujem da ce zbrinjavanje hitnih slucajeva biti jednako dobro jer ce se dodatno investirati u opremu i edukaciju. Medutim, ostaje pitanje svega ostalog, a to su opca medicina, dežurna ambulanta. Mijenja se osnovna koncepcija. Do sada smo razvijali koncepte gradskih izvanbolnickih centara Hitne medicine, primjerice u Porecu ili Umagu.
Što ce biti ako porežem ruku u Porecu, Labinu ili Umagu? Nisam životno ugrožena, ali treba zašiti ranu.
- Pacijent kojemu je potrebna zaštita bio je primljen i zbrinut na Hitnoj u tim gradovima. Ako je nešto ozbiljnije, bio je opserviran nekoliko sati. U Porecu imamo tri kreveta za opservaciju, u Umagu takoder. Tek ako nije bilo moguce riješiti pacijenta u Porecu, poslalo bi ga se u Pulu. Sada se lokalni centri ukidaju, nema više kreveta za opservaciju, više nece biti kirurških sala u kojima se zbrinjavaju rane.
Posao iz takvih centara prebacuje se na opcu medicinu. Obiteljski ce lijecnik trebati zašiti ranu, iako to nije njegova rutina, umjesto lijecnika koji je to radio svakodnevno. Neki lijecnici s Hitne bili su i na dodatnoj edukaciji i postali strucnjaci za malu kirurgiju. Prosjecan obiteljski lijecnik koji radi 30 godina pretežno s gerijatrijskom populacijom dosad nije trebao šivati pa, ako se radi o malo ozbiljnijoj rani, nece se upuštati u obradu, vec ce vas poslati u bolnicu. Hitna medicina nece više imati ambulantu u dosadašnjem smislu, nije predvidena kirurška sala, samo prostor za reanimaciju.
Doktori koji su radili na jedan nacin nerado ce prihvatiti takvu promjenu.
- Problem je u tome što ce opca medicina u Istri sve te poslove raditi nerado i nametnuto jer je to dodatno opterecenje. Ne samo što ce raditi subote, nedjelje i sve praznike, nego ce u svoje radno vrijeme morati primiti pacijente koji su do jucer bili primljeni na Hitnoj. Pored njihovih pacijenata, tu su još i turisti i sezonci.
LIJECNIK OPCE MEDICINE ISTOVREMENO I LIJECNIK HITNE
Tko ce pacijente primati nocu?
- Velik broj ljudi dolazi nocu, zbog raznih razloga. Teško je povuci crtu što je hitno. Još nije jasno kako ce to funkcionirati, tko ce ih primiti i gdje. Problema u javnom zdravstvu ima i danas. Hitna šalje na opcu, opca na Hitnu. Sutra ce vjerojatno biti i više šetanja. Treba naglasiti da sama Hitna pomoc nije upitna. Upitno je 90 posto ostalih poslova koje je do sada obavljala. Nije jasno kako ce sve to apsorbirati centri opce medicine. Ima puno slucajeva za koje se teško može odrediti jesu li hitni. Pa nije to hrvatska specificnost.
Koja je razlika izmedu punkta dežurstva koji se predvida u Labinu i punkta Hitne pomoci.
- Ne znam zašto je baš Labin izabran za punkt dežurstva. Vjerujemo da ce i u Labinu ostati timovi Hitne koji su radili do sada jer ce se koristiti dodatna sredstva koja i sada izdvaja lokalna zajednica, a možda i ministarstvo promijeni svoju odluku. Ako ce ostati ono što se predlaže, u Labinu bi lijecnik opce medicine trebao biti i lijecnik Hitne.
Primjerice, ako dok mjeri tlak pacijentici dobije poziv dispecera da je kod Koromacna prometna nesreca, lijecnik bi trebao napustiti ambulantu i pojuriti na hitnocu. Otici s pacijentom u bolnicu Rijeka ili Pula i nakon tri sata se vratiti u ordinaciju i pacijentici koju je ostavio. To nije neka fikcija. Tako rade lijecnici u pola Slavonije ili u Zagorju samo 30 kilometara od Zagreba. Tamo ce uvodenje novih timova Hitne biti unaprjedenje zdravstva.
Ali Istra je vec odavno dostigla višu razinu. Opcoj medicini u Istri trebat ce deset godina da se prilagodi novom sustavu. Novim ce mladim lijecnicima to biti normalno, a kolege koji rade 25 godina ce teško prihvatiti takve promjene.