Novi pravilnik o ortopedskim pomagalima, koji je u studenom dobio zeleno svjetlo Upravnog vijeca HZZO-a, no još uvijek ceka potpis novog ministra, proširio je prava pacijenata pa ce tako visokoslabovidne osobe od 2012. napokon dobiti pravo na elektronicka povecala za citanje, a uredaje i trakice za mjerenje šecera HZZO ce placati i dijabeticarima koji nisu na inzulinu, vec na oralnoj terapiji. S druge strane, u udrugama osoba s invaliditetom upozoravaju da je niz njihovih zahtjeva odbijen jer zdravstvo "nema novca". Zdravstvena blagajna iznimno je štedljiva kad je rijec o dodjeli invalidskih kolica, no ta ista kolica odbija preuzeti kada korisniku više nisu potrebna.
- Presretni smo kada i jedno novo pomagalo dode na listu pomagala HZZO-a, no naša su djeca i dalje diskriminirana u pravima na pomagala s liste, tvrdi Nada Bjelcic, predsjednica Udruge roditelja djece s problemima vida Oko.
- Djeca s invaliditetom koja polaze školu, naime, imaju pravo na dvoja invalidska kolica, dok djeca s invaliditetom koja zbog težine oštecenja polaze specijalne ustanove nemaju takvo pravo, upozorava Bjelcic. Rijec je, kaže, o diskriminaciji jer obje kategorije djece moraju dnevno putovati do mjesta na kojem se školuju.
Poseban problem, upozoravaju roditelji djece s invaliditetom, predstavlja cijena invalidskih kolica, koju HZZO ne pokriva u potpunosti, pa roditelji ponekad za kolica moraju doplatiti i po 10.000 kuna. S druge strane, invalidska kolica koja dijete preraste nakon dvije godine ne dodjeljuju se drugoj djeci, vec ih roditelji mogu darovati ili prodati.
- U HZZO-u su nam objasnili da kolica ne možemo vratiti jer smo ih nadoplatili i prelaze cijenu propisanu doznakom. Pa zar ne bi bilo racionalnije platiti nam puni iznos kolica i onda ih koristiti kroz još tri generacije, pita se predsjednica udruge Oko. Djeca s invaliditetom u Hrvatskoj nemaju pravo niti na posebne autosjedalice, pa se cesto voze bez njih iako ne mogu samostalno sjediti.
Novi se pravilnik donosi da bi se uveo red na tržište ortopedskih pomagala i reducirala prekomjerna potrošnja koja je od 2007. do 2010. porasla za cak 30 posto, s 467 na 640 milijuna kuna. (Lj. BRATONJA MARTINOVIC/NL)