Od Sjevera do Juga Istre, od istočne do zapadne obale na istarskom poluotoku u petak, već tradicionalna Noć muzeja privukla je brojne posjetitelje različitih ukusa, ali i tolerancije na siječanjske niske temperature. No, zajedničkm im je bilo noćni izlazak po istarskim muzejima i glazba koja je bila ovogodišnja tema manifestacije
ROVINJ: Evocinarana sjećanja na plesnjake
U sklopu obilježavanja Noći muzeja, rovinjski Zavičajni muzej, organizirao je čitav niz atraktivnih događanja vezanih za povijest plesa i glazbe. Noć je, naime, okončana plesom uz glazbu Nine Pokrajca Katine, bivšeg i po riječima mnogih sugrađana, najpopularnijeg DJ-ja Rovinja, zahvaljujući kojemu su svjetskih hitovi sa singlica i LP-ija, koje je nabavljao u Trstu, već drugog dana bili "puštani" i u Rovinju, gradu koji je prije četrdesetak godina i više, bio sinonim dobrog provoda, žive glazbe, poduzetnih sugrađana i poznatih gostiju.
O tome, kako je Rovinj glazbeno/plesno disao organiziran je i okrugli stol kojeg je vodila kustosica Muzeja, Tijana Ujčić, a na kojem su svoje uspomene evocirali akteri ondašnje scene- Corrado Pellizzer, koji je s prijateljem Silviom Brunellijem glavni i odgovorni za otvaranje Lanterne, i prve pizzerije, kao i 66' godine prošlog stoljeća, po uzoru na milanski Numero 1, prvog disco bara u Rovinju ali i na području bivše Jugoslavije. Brojne goste okruglog stola na svoje je mladenačko doba, i vrijeme kada se daleko ranije izlazilo u život a iz njega vraćalo već oko 22.30 sati podsjetila je i Dellia Quaranttotto, prisjetivši se i na doba famoznih čajanki i Beatles maniju koja je, zahvatila svijet i Rovinj. O ranim sedamdesetim govorio je i istaknuti kompozitor Massimo Brajković, i o dobu kada se u Rovinj svirala živa muzika, i kada je i "zimski" Rovinj imao ritam plesa i događanja. Tih je godina, točnije 71', sa svojim društvom osnovao i svoj prvi band "Euromarilu".
Period od 80tih do 90tih godina, svojim je sjećanjima evocirao i Matteo Cetinski, koji je, naravno iz svoje perspektive podsjetio na sjajne godine prvih izlazaka u Circolu i Zabavnom centru Monvi, odnosno istaknuo da je on pripadnik one generacije koja je plesati počela sa sentišima a završila na tehno muzici.
Upravo njihove priče, koje su posjetitelji slušali s uzbuđenjem i nostalgijom dovele su do zaključka koje je jedan posjetitelj Noći muzeja objedinio u zaključak prema kojemu su ona vremena, po pitanju mogućnosti zabave i druženja, neusporedivo bila bogatija i ljepša nego danas.
-Nismo imali puno, a imali smo sve. U drugoj polovici 20. stoljeća, Rovinj je imao barem desetak mjesta gdje se moglo izaći i zabaviti. A danas? Ovo je, i ne znam koja po redu prilika da apeliramo Gradu i Maistri da se pokrenu i Rovinju, koji je i danas prelijep ali umrtvljen grad vratimo noći život i zabavu, poručio je jedan od glasnijih sugrađana u ime ogromne većine šutljivih, a koji su se opet klimanjem glave i ramena, s njim u potpunosti složili.
A da Rovinju doista nedostaje plesa i druženja dokaz je bio in live nastup DJ-a Katine, koji je do sitnih noćnih sati prizemlje Muzeja pretvorio u disco club, dokazavši da Rovinjci kada za to dobiju priliku, vole, žele i znaju plesati i uživati u dobroj muzici.
PAZIN: Elektronska glazba i istarski skladatelji
U Pazinu se Noć muzeja održavala na dvije lokacije: u Etnografskom muzeju Istre odnosno u pazinskom Kaštelu, te u nedalekom Državnom arhivu, pa su posjetitelji lako mogli kružiti između te dvije ustanove i uživati u ponuđenim programima. Kako je tema ovogodišnje Noći muzeja u cijeloj državi bila glazba, i Arhiv i Muzej doskočili su joj svaki na svoj osebujan način. U Etnografskom muzeju Istre glazbenik i skladatelj Nenad Sinkauz vodio je radionicu elektroničke i improvizirane glazbe "Tvornica zvuka" namijenjenu djeci. Tridesetak mališana je tako na prilično atraktivan način učilo kako se glazba proizvodi upotrebom različitih predmeta i efekata, live samplingom, moduliranjem glasa, ali prije svega igrom, kroz koju je na kraju radionice nastala i njihova vlastita instant-kompozicija. U nastavku večeri predstavljena je odranije postavljena izložba "Osama(e) - Život naselja do tri stanovnika u Istri" i njezin upravo zgotovljen on-line katalog, autorice i kustosice muzeja Ivone Orlić koju je predstavio Sandi Blagonić, a izložbu su tijekom večeri posjetitelji razgledavali sami odnosno, u skladu s njenim naslovom, u osami. Glazbeni program upotpunio je nastup vokalne skupine Pazinskog kolegija, koju vodi Paula Jurman, a publiku je izvedbom oduševila Nina Fakin.
U Državnom arhivu Noć muzeja počela je filmski, odnosno projekcijom dokumentarnog filma i predavanjem o restauratorskoj djelatnosti u ovoj ustanovi. Glazbeni program bio je posveta trojici istarskih skladatelja: Josipu Brnobiću Humskom, Slavku Zlatiću te Nellu Milottiju, čija su djela interpretirali učenici Glazbenog odjela pazinske Osnovne škole Vladimira Nazora. U nastavku večeri nastupio je i Mješoviti pjevački zbori Roženice, u glazbenoj slušaonici slušali su se zapisi iz Arhiva Renata Pernića, a tijekom večeri na prigodnu su prodaju bila ponuđena izdanja Državnog arhiva u Pazinu.
UMAG: Vitrina Alke Vujice
Ovogodišnja Noć muzeja u Umagu započela je, već tradicionalnim kulturno turističkim đirom ''Idemo u đir! Facciamo un giro!'', pod vodstvom Biljane Bojić, Deana Brhana, Barbare Crnobori i Ivane Lučić. Sve je krenulo uvodnom pričom o Umagu ispred župne crkve, nakon čega je uslijedio razgled orgulja. Umažani su se upoznali i sa obnovljenim zgradama na Trgu slobode i to onima obitelji Balanza i de Franceschi, a vodiči su predstavili i grbove koji se nalaze na fasadama ulice, a na kraju i sam Muzej.
Večer se nastavila nastupom Nina Zacchigne iz Lovrečice i plesne skupine "Zvjezdice 50 +", kreativno–rekreativne sekcije umaškog Učilišta, a bila je tu i vokalna skupina Istravaganti. Također, upriličilo se otvorenje izložbe '"Crtice iz glazbene povijesti Umaga'", a čije su autorice Biljana Bojić, Barbara Crnobori i Anika Mijanović.
-Ovogodišnja je tema glazba, no nažalost Muzej u svom fundusu nema ništa na temu glazbe poput glazbala, glazbenih plakata ili fotografija. Stoga smo u obnovljenom dijelu Muzeja, u prizemlju, postavili malu izložbu o kratkim povijesnim crticama iz umaške glazbene povijesti do 60-ih godina, kaže Bojić.
Obzirom na ovogodišnju temu Noći muzeja, posebno je zanimljiva bila glazbena vitrina Alke Vuice, u kojoj su se našli CD-i i kasete iz Alkine privatne kolekcije, knjige, poezije i cipele koje je nosila u spotu ''Laži me'', snimanom u Umagu devedesetih godina. Bila je tu i vitrina Organum Histriae i glazbena slušaonica Vladimira Brajana, koji je prisutne upoznao sa glazbom 80-ih i 90-ih godina i tradicionalnim festivalom glazbe i umjetnosti Umago blues, čiji je osnivač. Manifestacija je to koja slavi blues i njegove ekspresivne melodije, a koja se našla na samom vrhu blues evenata u Lijepoj našoj. Također, posjetitelji su mogli pogledati i ponovno postavljenu izložbu Biljane Bojić i Branke Milošević ''Patina vremena'' koja govori o povijesti umaškog Muzeja.
BUJE: U znaku glazbenika i graditelja Ottavija Štokovca
Program bujske Noći muzeja bio je u znaku graditelja glazbenih instrumenata i samoukog glazbenika Ottavija Štokovca Rapatočkog, koji je dao nemjerljiv doprinos očuvanju tradicijske glazbe u sjevernom dijelu Istre. Posjetitelji su mogli nešto naučiti o gradnji bajsa, što im je u muzejskoj radionici pokazao Walter Macovaz, prijatelj i suradnik Otttavija Štokovca i voditelj nedavno otvorenog muzeja drvenih glazbala MuBajs u Završju. U kuli svetog Martina, na nekoliko etaža te drvene građevine, raznim dokumentima i eksponatima predstavljen je život i rad Ottavija Štokovca koji je u svojim rodnim Kolarima, nedaleko Grožnjana, živio i radio. Napravio je 25 bajsova i violina, a njegov osebujan život i stav prema životu privlačili su pažnju mnogih. Jedan je od osnivača poznatog Trija Kras, sastava koji je na scenu značajnije predstavio lokalni glazbeni izričaj. Na izložbi je niz fotografija, njegovih osobnih stvari, ali i brojnih novinskih i video zapisa o životu tog samoukog glazbenika i graditelja. Velik dio dokumentacije nalazi se u obiteljskoj zbirci njegova nećaka Graziana Štokovca, koji je omogućio organizatorima izložbe podsjećanje na velikog čovjeka koji je obilježio jedno veliko glazbeno istarsko razdoblje. U temu ovogodišnje Noći muzeja uklopila se i izložba digitalno obrađenih fotografija Branimira Turkalja "Noćna muzika" u Gradskoj galeriji Orsola. Turkalj je nekadašnji fotoreporter izdavačke kuće Edit iz Rijeke, kasnije je radio kao snimatelj ljubljanske televizije, a odnedavno živi u Bujama. U ovom ciklusu je maksimalno iskoristio mogućnosti novije tehnologije obrađujući fotografije harfe i orgulja, a kolažiranjem i ponavljanjem detalja tih instrumenata stvara asocijacije na nove oblike.
BUZET: Palača Bigatto odzvanjala glazbom
Zavičajni muzej Buzet zanimljivim kolažem različitih događanja privukao je brojne Buzećane. Program u drevnoj palači Bigatto započeo je degustacijom proizvoda Destilerije "Aura" iz Buzeta. Nastavilo se koncertom klavirskog dua Eneja Blažeka i Matea Žmaka, studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, Područnog odsjeka u Rijeci. Otvorena je potom izložba "Konstrukcija sna" Sare Pećanić. Četiri rada; "alfa", "beta", "delta" i "theta" te dodatak "tvornica snova" interpretiraju pet faza sna, naglasio je otvarajući izložbu kustos Zavičajnog muzeja Saša Nikolić. Za efektnu završnicu višesatnog programa pobrinuo se svojim nastupom buzetski Duo "Stand By" koji djeluje od 2003 godine. Čine ga Martina (vokal- perkusije) i Nenad Dorčić (vokal- akustična gitara). Oboje su diplomirali pjevanje na MPA (akademija glazbene produkcije) u Zagrebu kod mentora Jacquesa Houdeka. Predstavili su repertoar sačinjen od unplugged obrada pop, rock i blues standarda, izveden u akustičnim aranžmanima uz pratnju gitare i perkusija.
LABIN: Izložba filantropa
U "Noći muzeja" je u Gradskoj galeriji, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Labin Daniela Mohorović, svečano otvorila izložbu, umjetnika, filozofa, filantropa i erudita Armana Jeričevića, pod nazivom "Loveći oblake". Naime, umjetnik je prije 16 godina napustio gradski konvencionalni život doktora stomatologije sa studijem filmske režije te se nastanio u srcu divlje Istre u napuštenom zaselku kako bi živio samoodrživost i samoanalizu u skladu s ritmovima prirode i svoje artističke datosti. Njegov je život spoj filozofije i ezoterije, što se suptilno reflektira u radovim printanih fotografija različitih dimenzija i eksperimentalnog video rada. Sadržaj projekta proizlazi iz dijela umjetnikovog životopisa, u razdoblju od 2000-te godine do danas
(Napisali: N. ORLOVIĆ RADIĆ, D. ŠIŠOVIĆ, T. GRGIĆ, L. JELAVIĆ, G. ČALIĆ ŠVERKO, A. ŠĆULAC)