Brojna je publika prisustvovala isto tako brojnim programima Noći muzeja u Puli. Manifestaciji su se pridružili, osim muzejskih ustanova, i Sveučilišna knjižnica te MMC Luka i galerija Milotić, a publike je zaista svugdje bilo jako puno unatoč nimalo sjajnim vremenskim uvjetima.
Pulski je program započeo u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre, gdje je otvorena izložba o povijesti koturaljkanja u Puli. Atraktivan postav obogaćen svim rekvizitima potrebnim za ovaj sport – hobi, te starim fotografijama gdje su posjetitelji mogli prepoznati sebe ili nekog svog, bio je vrlo zanimljiv za razgledati, a od autorice postava Katarine Marić nazočni su mogli saznati štošta o dugovječnosti ovoga sporta u Puli, njegovoj važnosti, mjestima gdje se on odvijao te njegovim najvažnijim akterima, od kojih su neki bili prisutni otvorenju izložbe. Izložena građa dolazi iz fundusa Povijesnog i pomorskog muzeja, Koturaljkaškog kluba Uljanik te brojnih privatnih kolekcija. Bila je to prilika i za sretne reminiscencije kod velikog dijela prisutnih.
Mogući gradovi
S Kaštela se tada valjalo spustiti do Spomen-sobe Antonia Smareglie gdje su koncert klasične glazbe održale pijanistica Melita Lasek i mezzosopranistica Sofija Cingula. One su nazočne provele šetnjom kroz Smareglina djela, a kao duo zvučale su vrlo uvjerljivo, sigurno, uvježbano i nadahnuto.
Odmah preko puta, u Augustovom hramu otvorena je izložba City data future, za čiji su se postav pobrinula dva Olega – Morović i Šuran. Ova izložba videoisječcima tematizira gradove budućnosti, moguće gradove, pozivajući posjetitelje da razmisle o promjeni u odnosima između gradova i njegovih stanovnika. To su hibridni gradovi, koji reflektiraju razne aspekte postojanja.
U Svetim srcima otvorena je velika izložba Hassana Abelghanija "1914 – from a distance". Otvorenje izložbe, uz svjetlosne efekte, dalo je poseban aspekt tim fotografijama koje dokumentiraju jednu stvarnost i realnost Prvog svjetskog rata na uvijek aktualan način. Sugestivan prostor Svetih srca ovom je izložbom iskorišten na najbolji mogući način, u cijelosti je podređen postavu. Autor filmskog dijela izložbe je David Nikolić, kustosica je Paola Orlić, za glazbu i oblikovanje zvuka pobrinuo se Marko Grbac Knapić, a dizajn rasvjete potpisuje Dean Skira.
U galeriji C8 u Carrarinoj ulici bilo je moguće razgledati izložbu o Anni Frank, i to uz organizirano vodstvo.
Sveučilišna knjižnica omogućila je posjetiteljima obilazak svih svojih lokacija i dislociranih zbirki, a oni koji su na besplatnoj ulaznici osvojili šest pečata, dobili su i mogućnost besplatnog učlanjenja u Sveučilišnu. U prostorima Sveučilišne postavljena je i izložba posvećena raznim izumiteljima, o čijim se izumima i ne zna toliko puno.
Hladna, kišovita večer kraja siječnja izmamila je u muzejske prostore zbilja brojnu publiku, koja nakon prosinačkog "ludila" i mnoštva svakodnevnih zbivanja je bila željna izlaska u inače vrlo mirnom siječnju. Okrjepa je bila moguća uz kuhano vino i topli čaj te kavu.
Tu smo 4: Četvrta i (vjerojatno) zadnja ovakva izložba
Najvažnije događanje koje je Muzej suvremene umjetnosti Istre priredio u sklopu ovogodišnje Noći muzeja bila je izložba Tu smo 4 koja će, kako kaže v. d. ravnatelja ovog muzeja Mladen Lučić, biti i zadnja. Ovogodišnje izdanje izložbe Tu smo zamjenjuje veliku međunarodnu izložbu koja se u prva tri izdanja održavala bijenalno od 2008. do 2012. ali kako nije bilo pomaka zbog gradske ?logistike? za sada su odustali od daljnjih organizacija i htjeli su pokazati, ovom četvrtom izložbom što je do sada otkupljeno ili donirano kroz prve tri manifestacije. Na tri izložbe je postavljeno ukupno 484 rada 332 umjetnika i napravljeno 97 gradskih intervencija, prvenstveno u povijesnom tkivu grada.
Dakle, ovo što se vidi ovdje i što će se moći razgledati do 1. ožujka nije ništa novo, već se radi o eksponatima predstavljenima na prethodnim izdanjima izložbe Tu smo.
- Nakon treće manifestacije, kada smo vidjeli da nemamo de facto ni moralnu, ni financijsku podršku struktura, medija, Grada Pule i svih ostalih rekli smo da više nećemo to raditi nego ćemo napraviti ovakvu izložbu kao što je pred vama da se vidi koji su umjetnici bili i koji su radili, a bilo je tu i mnogo drugih radova, kazao je Lučić.
Katalog izložbe će objaviti 27. veljače, a izložba će biti otvorena do 1. ožujka, a tri dana prije zatvaranja osim kataloga prezentirat će se i film posvećen manifestaciji. Nakon što je Lučić otvorio izložbu novi album ?Motovun? kroz četiri, pet pjesama predstavio je Livio Morosin za kojeg je Lučić objasnio da nije ovdje slučajno jer je bio prisutan na sve tri manifestacije. Morosin je u MSUI-ju nastupio u pratnji Anice Franjul za klavijaturama i gitaristom Borom Lukićem.
Film i glazba
Radi se o instrumentalnim skladbama, prilično ambijentalnog ugođaja. Prije otvaranja izložbe i Morosinovog koncerta, u kinu Valli održana je istarska premijera eksperimentalnog filma Đorđa Jandrića ?Hrpa ZgRiZg? koji je sastoji od kadrova snimljenih na autoputu od Zagreba do Rijeke i natrag, uvijek iz iste, vozačeve pozicije i kroz različite dane i godišnja doba uz tek pokoji nevezani dijalog preko mobitela. Tek nekoliko ljudi prisustvovalo je projekciji no koji sat kasnije, na svu sreću, u MSUI-ju je na otvaranju izložbe bila potpuno drukčija slika, uz
veliki broj ljudi koji su radili večernji đir po izložbenim prostorima u centru Pule.
Slavica Morfan: Umjetnost recikliranja odbačenog
U sklopu Noći muzeja bilo je živo i u MMC-u Luka gdje je otvorena izložba Slavice Marin „Morfologija mijena“ koju je organiziralo Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, a koja će se moći pogledati do 3. ožujka.
Radi se o skulpturama nastalima od onog što drugi smatraju otpadom dok u tome Marin vidi priliku da stvori neku umjetničku kreaciju. Imamo ovdje skulpture od čistog industrijskog otpada, imamo tu i klipove kukuruza i kako kaže umjetnica neki od tih radova su u procesu, nemaju svoj završetak jer ona skuplja i ugrađuje materijal koji joj se nađe na putu. Ima tu najlonskih vrećica koje simboliziraju potrošačko društvo jer u njima, kako napominje umjetnica, nosimo „što treba i ne treba, pa kada dođemo doma ih bacamo“. Marin ih pak koristi i skuplja ih od prijatelja tako da se ne bace.
- Koncept se temelji na pojmu vrijednosti, odnosi se na umjetnost recikliranja. Upotrebljavajući sve odbačene, pronađene predmete, koji su izgubili svoju uporabnu vrijednost, radi se o procesu pojedinog predmeta u konstantnom njegovom stvaranju i poništavanju. Svojim radovima i ovom izložbom propitujem dva goruća pitanja suvremenog društva – ekologiju i konzumerizam. S obzirom da je ovo reciklažna umjetnost, a reciklaža se vezuje sa ekologijom, pa je mogla biti i ekološka umjetnost jer živimo u vremenu gdje društvo proizvodi samo svoje smeće. U potrošačkom društvu kupnjom stvari nosimo, bacamo a sve to možemo ponovno uzeti i kreativno upotrijebiti, ispričala nam je umjetnica. Izložbu su otvorili povjesničarka umjetnosti Tina Širec Džodan i predsjednica HDLU-a Istre Dorina Vlakančić.
U utorak u podne i srijedu u 13 sati Marin će održati radionice na koje mogu doći svi zainteresirani i donijeti što misle da je otpad, od najlonskih vrećica i sl. pa će vidjeti da se može stvoriti i od ničega nešto, i to nešto kreativno. Radionice će se održati u MMC-u Luka i može se prijaviti na broj 098-464-741 ili jednostavno doći.
Buzet: Freskoslikarska radionica i koncerti
Da bi proniknuli u tajne freskoslikarske tehnike koja se u srednjemu vijeku koristila u istarskim crkvicama, Goranka Perković i Antonio Zadravić potegnuli su do Buzeta čak iz Pule.- Jako smo zadovoljni, radionica je odlična. Napravila sam malu analizu i po meni Buzet ima najbolje sadržaje u Istri, tako je program četvrtog izdanja buzetske Noći muzeja prokomentirala Goranka.
Freskoslikarsku radionicu za sve uzraste, buzetski Zavičajni muzej priredio je u suradnji s akademskim slikarom Harijem Vidovićem. Ubrzani i skraćeni tečaj freskoslikarstva prošlo je desetak polaznika koji su naslikali svaki svoju fresku koristeći se vapnom, pijeskom i pigmentima boje otopljenim u vodi. - Freskoslikarska tehnika nadasve je raritetna, osim konzervatora i restauratora rijetko se tko time bavi na takav način, bojim se da sam jedan od malobrojnih ako ne i jedini u Istri, rekao nam je Vidović.
Za one najhrabrije koji su Noć muzeja, usprkos hladnoj zimskoj večeri u kojoj su se izmjenjivali kiša i susnježica, odlučili provesti u starogradskoj jezgri, organizator Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda"- Zavičajni muzej, pod pokroviteljstvom Grada Buzeta, pripremio je brojne sadržaje. Zanimljive priče i legende iz prošlosti Buzeta, u pričaonici za djecu održanoj u suradnji sa Narodnom knjižnicom, približile su djeci prošlost užeg zavičaja.
U Galeriji Skladište akademskog slikara Harija Ivančića, održan je koncert world music/jazz sastava "Atma Mundi Ensemble" kojega čine Zoran Majstorović, Simone Serafini, Giovanni Cigui i Borko Rupena. Atma Mundi je nova i jedinstvena pojava na glazbenoj sceni. Radi se projektu kojeg vodi jazz glazbenik, gitarist, multiinstrumentalist, aranžer i kompozitor Zoran Majstorović. Nakon koncerta, otvorena je izložba radova nastalih u freskoslikarskoj radionici.
U nastavku programa nastupio je i glazbeni duo Jure Černeha (akustična gitara) i Haris Brković (bass gitara) s obradama popularnih rock uspješnica. U najdužoj noći, Muzej je svojim posjetiteljima priredio još jednu poslasticu: koncert odnosno dio iz glazbeno - scenske kolajne "Kolarići". Uz autoricu i glavnu protagonisticu Elis Lovrić u programu je nastupila i Bika Blasko na violončelu. Rock arheologija - Glazbena slušaonica, bila je prigoda da se Buzećani i njihovi gosti uz kuhano vino prisjete velikih hitova domaće i strane rock glazbe 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća.
Cijelo su vrijeme i Muzej i njegove dislocirane zbirke u buzetskom starom gradu; Radionica za izradu češljeva i Zbirka oružja na Malim vratima, bili otvoreni za posjetitelje. (V.BEGIĆ, M. RADIĆ, G. ČALIĆ ŠVERKO)