Stručnjak za medijsko pravo i odvjetnik s velikim ugledom u novinarskim krugovima, Emil Havkić, s oprezom komentira najnoviju medijsko-policijsku aferu u koju su upleteni glavni državni odvjetnik Mladen Bajić te novinari Večernjeg i Jutarnjeg lista.
"Prvo treba vidjeti jesu li bili praćeni novinari i je li prekršen zakon. Nije se radilo o prisluškivanju, jer se radi o pribavljanju izlista telefonskih poziva od strane Telekoma", objašnjava odvjetnik Havkić.
Ima li mjesta sumnji u zakonitost praćenja i traženja izlista telefonskih poziva u ovom slučaju?
Policija može sama nabaviti te izliste. Može ih zatražiti ravnatelj policije ili osoba koju je on ovlastio prema zakonu o policijskim ovlastima ukoliko postoji sumnja da je počinjeno kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti.
U ovom slučaju odavanje tajnosti postupka jest kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti i tu je policija ovlaštena poduzeti takve radnje i zatražiti ispise.
Time ne znači da je to postupak koji se vodi protiv novinara, jer u njemu postoje dvije strane koje mogu biti osumnjičene. Da bi se mjere naredile, mora postojati sumnja, a pod njome moraju biti oni koji raspolažu dokumentacijom nekog istražnog postupka. Dakle, državni odvjetnik ili obrana. Poduzimanjem takvih mjera nije prekršen zakon.
Je li zakon prekršen odavanjem tajne dokumentacije iz istražnih i sudskih postupaka novinarima da bi ih oni objavili?
Takvim davanjem informacija prekršen je zakon i taj je prekršaj napravio onaj tko je raspolagao dokumentima, transkriptima ili materijalima iz istrage, te ih je dao novinarima. Svrha istrage bila je otkrivanje počinitelja, dakle onoga tko nezakonito "dila" dokumentima.
Najjednostavnije ga je otkriti kad se prati trag preko novinara, baš kao što se i dilere droge otkrije kad se primijeti da se negdje pojavila konzumacija droge. Praćenjem ovisnika dolazi se do dilera. U tom smislu nema pravnih nedoumica.
Možda će se propisi morati mijenjati u smislu da se te radnje mogu činiti samo uz odobrenje suda, ili se može raspravljati o tome da zakon o policijskim ovlastima nije u skladu sa zakonom o SOA-i, s obzirom na to da SOA treba tražiti odobrenje od Vrhovnog suda, dok policija to ne treba, već može postupati izravno po nalogu svog ravnatelja.
Je li protuzakonito objavljivati informacije koje su dobivene na takav način, dakle od strana u pravosudnom procesu?
Nije, novinari to mogu objaviti. Ne smiju ih objavljivati samo sudionici postupka - odvjetnici, okrivljenik, državni odvjetnik i sudac koji vodi postupak. Postoji zabrana objavljivanja jedino ako se radi o državnoj ili vojnoj tajni, ali u ovom primjeru to nije slučaj. (Razgovarao Dubravko GRAKALIĆ)
CIJELI RAZGOVOR U TISKANOM IZDANJU