Prisutnost hrane u želucu može utjecati na djelovanje lijeka. Neki lijekovi imaju vecu djelotvornost kad se uzimaju na prazan želudac (vecina antibiotika), dok, primjerice, oralni hipoglikemici (lijekovi za smanjenje šecera u krvi) najbolje djeluju ako se uzimaju neposredno prije ili za vrijeme obroka. Lijekovi koji su potencijalno opasni za želucanu sluznicu (analgetici, antireumatici) moraju se uzimati poslije jela. Ponekad se lijekovi mogu vezati sa sastojcima hrane pa se smanjuje njihov ucinak (tetraciklinski antibiotici vežu se s kalcijem iz mlijeka). Poznato je da sok od grejpa pokazuje interakciju s mnogim lijekovima.
Za sve bolesti jetre vrijede sljedece preporuke
- najviše kalorija trebalo bi potjecati iz ugljikohidrata, kojima su bogate žitarice, voce, povrce te med;
- preporuceni izvor bjelancevina su nemasno meso, posni svježi sir, obrano mlijeko, jaja i riba;
- kolicinu masti potrebno je maksimalno reducirati (40-60 grama dnevno), a najbolje je koristiti biljne masnoce (maslinovo ulje);
- povrce i voce se može jesti sirovo ili kuhano. Salata se priprema s nekoliko kapi maslinovog ulja i limunovim sokom;
- hranu solite umjereno, a u slucaju pojave edema i nagomilavanja tekucine u trbušnoj šupljini (ascites) provodi se neslana dijeta;
- nije preporucljivo pripremanje jela sa zaprškom, jela s roštilja, prženje i prelijevanje jela grijanom, kuhanom ili prženom masnocom;
- hranu bi trebalo uzimati u cešcim, manjim obrocima;
- pušenje se ne preporucuje;
- alkohol je strogo zabranjen.