Na dan 150. obljetnice prvog zasjedanja Pokrajinskog sabora Markgrofovije Istre, pulski Povijesni muzej Istre i koparsko humanisticko društvo Histria organizirali su svecanost koja je održana u dvorani Tone Peruška Sveucilišta Jurja Dobrile u Puli.
Goste svecanosti - predstavnike znanstvenih, kulturnih i obrazovnih institucija u Istarskoj županiji, Sloveniji i Hrvatskoj, pozdravio je domacin Robert Matijašic, rektor pulskog sveucilišta. Govorio je o povijesnoj pozadini razdoblja u kojem je djelovao Istarski pokrajinski sabor.
- Bilo je to tijelo koje je odigralo veliku ulogu u povijesti Istre, a njemu možemo biti zahvalni za modernizaciju naše regije. Trenutno se nalazimo u zgradi koja je ukrašena grbovima pokrajine, gradova i opcina koji su sacinjavali tu markgrofoviju i koja je i izgradena novcem regije i gradova.
Buduci da svaka nova generacija povjesnicara nanovo piše povijest, oslanjajuci se na radove svojih prethodnika, smatram da ce digitalizacija zapisnika sjednica Pokrajinskog sabora uvelike doprinijeti boljem poznavanju povijesti Istre 19. i 20. stoljeca, kazao je Matijašic.
Pokrajina Istra, osnovana temeljem Veljackog patenta 1861., tijekom svog je postojanja (1861.-1918.) bila najvažnije upravno tijelo u Istri. Za njeno sjedište odabran je Porec, dok su saborske sjednice održavane u Puli i Kopru.
Sabor je imao znacajnu ulogu u podrucjima javnog života: zdravstvu, obrazovanju, javnim radovima, poljoprivredi, trgovini. Predsjedao mu je pokrajinski kapetan, izabran medu njegovim predstavnicima. Prvi je na tom položaju bio Porecan, markiz Gianpaolo Polesini.
Prisutnima su se obratili i Gracijano Kešac, ravnatelj Povijesnog muzeja Istre, Nataša Nefat, predstavnica Ministarstva kulture, dožupanica Viviana Benussi i Vladimir Torbica, procelnik za kulturu Istarske županije. Osvrnuli su se na povijesni znacaj 150. obljetnice prvog zasjedanja Pokrajinskog sabora Markgrofovije Istre te važnost tog dogadaja za sadašnje i buduce generacije. Da bi atmosfera svecanosti bila zaista spoj sadašnjosti i prošlosti pobrinuo se punk band Bow and Arrow koji je izveo punk verziju habsburške himne.
Više o digitalizaciji povijesne grade govorila je Tajana Ujcic iz Etnografskog muzeja Istre, koordinatorica projekta obilježavanja obljetnice.
- Citajuci zapise sjednica Pokrajinskog sabora došli smo do zanimljivih saznanja, a shvatili smo i da su sabornici bili svjesni da su dobili nešto cemu se iskreno nisu nadali. U Porecu te davne 1861. godine nije bilo nužne infrastrukture za rad Sabora, a imali su problema i u pronalaženju stenografa za svoje sjednice.
Pomoc su tražili u Trstu i Veneciji, no kako su se u toj pocetnoj fazi snašli, nismo uspjeli doznati. Nekako su uspjeli i zahvaljujuci tome sada imamo zapise tih sjednica. Prve publikacije, dakle izvještaji sjednica Sabora tiskani su vec 1862., i to u gotovo novinskom obliku da bi bili jasniji puku. Jako nas je iznenadila cinjenica da su se na drugoj sjednici Sabora, kada je trebalo glasati, pojavile i žene, ne sluteci da nemaju pravo glasa, kazala je Ujcic.
Digitalni repozitorij u kojem se pohranjuju dokumenti Pokrajinskog sabora predstavio je Kristijan Crnkovic iz tvrtke ArhivPRO, a cast da pokrene mrežnu dostupnost digitalnog repozitorija pripala je Steli Hrkac, ucenici 8. razreda Osnovne škole Veli Vrh, dobitnici prve nagrade na državnom natjecanju iz povijesti u kategoriji Samostalni istraživacki rad za 2010. i 2011. godinu.
U projektima digitalizacije i izložbe, koje organiziraju Povijesni muzej Istre i humanisticko društvo Histria iz Kopra, sudjeluju Državni arhiv u Pazinu, Državni arhiv u Rijeci, Pokrajinski arhiv u Kopru, Etnografski muzej Istre iz Pazina, Zavicajni muzej Poreštine, Zavicajni muzej grada Rovinja, Narodni muzej u Labinu, Sveucilišna knjižnica u Puli, Centralna knjižnica "Srecko Vilhar" iz Kopra te Centar za povijesna istraživanja u Rovinju. Projekt podržavaju Istarska županija te ministarstva kulture Republike Hrvatske i Republike Slovenije.