Izjavom pisca Oskara Daviča iz 1949. da "svaki samoupravni intelektualac treba njegovati u sebi jednog policajca doprinoseći na taj način da policija postane izlišna", danas je na Sajmu knjiga u Istri u punom Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja otvoren zanimljiv okrugli stol "Cenzura i autocenzura u socijalizmu i danas".
Uvodnu je izjavu moderator skupa Branimir Pofuk citirao iz odličnog rada Ane Hofman "Tko se boji šunda još? Muzička cenzura u Jugoslaviji", objavljenog u iznimno vrijednom zborniku "Socijalizam na klupi" koji će se sutra promovirati na Sajmu u DHB-u u 17 sati.
Kad je o glazbi i političkoj moći riječ, beogradski pisac i izdavač Vladislav Bajac podsjetio je da je Woddy Guthrie, glazbeni otac Boba Dylana, na svojoj gitari imao natpis "Ova mašina ubija fašiste".
Uspoređujući cenzorska iskustva za vrijeme Sovjetskog Saveza i ona u današnjoj Rusiji, ruski esejist i kritičar Aleksandar Genis rekao je da se u SSSR-u nije mogao preživjeti niti jedan dan bez cenzure. "Kad sam se nedavno vraćao iz inozemstva u Moskvu, a prvo gledam zidove koji su mjesto slobode, prvo što sam vidio bio je grafit "Putin je lopov". To govori o razini slobode u zemlji. Sloboda riječi postoji danas u svim ruskim medijima, ali ne i na glavnoj državnoj televiziji, koja je najjače propagandno oružje", istaknuo je on.
Istaknuta ruska novinarka i književna kritičarka Nadežda Ažgihina podsjetila je na puč za raspada SSSR-a u kolovozu 1991. i ubojstva 349 novinara, dodavši da su ljetos na obljetnici puča svi zapadni novinari pisali o Pussy Riotu, a ne o puču.
- Da smo onda znali da će 20 godina kasnije biti sudski proces nekome tko je plesao u crkvi, a da će netko tko je u onom režimu bio gorljivi protivnik crkve danas biti glasnogovornik patrijarhije, mislim da bi izvršili samoubojstvo, rekla je ona. Nekad su na glavnoj ruskoj televiziji cenzorski zahtjevi stizali izvana, iz komiteta, dok danas ljudi na televiziji sami po svom nahođenju provode cenzuru koja je vrlo stroga.
Pisac Milan Rakovac je ustvrdio da mlada hrvatska demokracija, koju on zove mlada hrvatska nacionalna revolucija, danas jednako prešućuje i falsificira "proljećare"
- Nakon Karađorđeva zavladala je autocenzura. Svi bi, pa i ja, prelazili cestu kad bi vidjeli denuncijante, a danas su ti ljudi, a nema ih puno, njih pet- šest, u vrhu hrvatskih medija. Jedva se suzdržavam da im ne otkrijem imena, efektno je poentirao Rakovac, ali ne navevši ni jedno ime. (Z. ANGELESKI)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U SUTRAŠNJEM TISKANOM IZDANJU.