Prema mišljenju poslovnih subjekata u Hrvatskoj, korupcija je treća po važnosti prepreka poslovanju, odmah iza visokih poreza i složenih poreznih propisa. Značajan udio tvrtki daje mito javnim službenicima više puta u godini dana. Korupcijom je najviše pogođeno građevinarstvo, a slijede tvrtke u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Mito se najčešće daje službenicima u uredu za katastar, općinskim, gradskim i županijskim službenicima te policijskim i carinskim službenicima. Pokazali su to nedavno predstavljeni rezultati istraživanja "Anketno ispitivanje poslovnih subjekata o korupciji i drugim oblicima kriminala u Hrvatskoj", koje je provedeno na uzorku od 1.500 tvrtki.
Podaci su porazni. Otprilike svaki deseti poslovni subjekt, odnosno 10,7 posto ispitanika koji su u posljednjih 12 mjeseci došli u kontakt s javnim službenikom, dao je mito djelatniku u javnom sektoru. Stopa prisutnosti i učestalost podmićivanja značajno su veći za male tvrtke nego za srednje i velike poslovne subjekte. Javne se službenike najviše podmićuje s hranom i pićem (43,2 posto). Slijedi davanje druge robe (24,8 posto) i razmjena usluga za uslugu (20,2 posto). Mito u novcu daje se u 14,3 posto slučajeva, a prosječni iznos je 2.019 kuna.
U tvrtkama navode da se mito daje najčešće radi ubrzanja poslovnih postupaka (42,5 posto), osiguranje povoljnijeg tretmana (14,1) i okončanje postupka (12,6 posto). Ono što posebno zabrinjava je da se samo 2,4 posto mita prijavljuje nadležnim tijelima, što upućuje da se tvrtke često osjećaju obveznima sudjelovati u korupciji. Kao razlozi neprijavljivana korupcije se navodi da je mito dano kao znak zahvalnosti (36,6 posto), da su pokloni javnim službenicima uobičajena praksa (17,4 posto) i da nema koristi od prijave jer nitko ne bi mario (16,9 posto). Za razliku od Hrvatske gdje se najčešće mito daje u hranu i piću, u ostatku regije javne se službenike u pravilu plaća u novcu. (M. JERIN)
OPŠIRNIJE U DANAŠNJEM TISKANOM IZDANJU