Duži životni vijek, smanjen rizik od obolijevanja od srcanih bolesti, raka i dijabetesa samo su neke od prednosti mediteranske prehrane. Nedavna otkrica da mediteranska prehrana u trudnoci može kod djece smanjiti mogucnost obolijevanja od astme i alergija dodatni su argumenti za ovaj nacin prehrane.
Mediteranskog nacina prehrane se jednostavno pridržavati, osobito u našim krajevima gdje je to tradicionalna kuhinja i principe te prehrane možete jednostavno uklopiti u svakodnevni život:
Jedite mahunarke – mahunarke su vrlo ceste na Mediteranu, a u tradicionalnoj grckoj kuhinji se jedu dva puta tjedno, kako bi se izbjeglo meso iz vjerskih razloga. Istraživanja su pokazala da su mahunarke najvažnija hrana koja doprinosi dugovjecnosti.
Jedite mnogo tamnozelenog lisnatog povrca poput špinata, blitve, kelja, prokulice i zelene salate, jer su izvrstan izvor magnezija i folne kiseline.
Jedite povrce intenzivnih boja poput rajcice ili paprike – sadrže mnogo antioksidanata ukljucujuci likopen.
Koristite ekstra djevicansko maslinovo ulje – ne pridonosi debljanju kao što to cine masnoce životinjskog porijekla i obradene biljne masnoce koje su pune zasicenih i trans-masnih kiselina.
Ukljucite u prehranu fermentirane namirnice poput jogurta ili feta sira, jer vam pomažu pri održavanju zdravlja crijevne flore.
Polako kuhajte meso s povrcem ukljucujuci rajcice, cešnjak, luk i maslinovo ulje. Ovako polako pirjano meso ima manje kancerogenih tvari od pecenog. Pirjanjem, osim toga u povrcu zadržavate nutrijente.
Svježa riba i morski plodovi – ovo je meso zdravije od crvenog.
Koristite zacine poput origana, ružmarina, mente i kopra. Uz njih ce vam povrce imati mnogo bolji okus.
Grickajte sjemenke i orašaste plodove. To mogu biti koštice bundeve, orasi, lješnjaci, bademi, ali i sušeno i svježe voce.
Nemojte ocat koristiti samo za salatu. Dodajte ga i u druga jela. Osim što ima kiselkast okus, ocat snižava glikemicni indeks (GI) hrane koju jedete, što pomaže tijelu da apsorbira više željeza.