U povodu Dana Grada i 30. obljetnice bratimljenja Labina i Manzana u srijedu je u Galeriji labinskog Narodnog muzeja otvorena zajednicka izložba umjetnika dvaju gradova "Osmosi pitorice - slikarska osmoza".
Rijec je o uzvratnoj izložbi iz Manzana gdje je bilo predstavljeno po osam umjetnika s po tri rada. Labinski umjetnici su i ovdje zastupljeni na isti nacin, ali gosti izlažu po deset radova buduci da ih je samo dvoje. To su slikari Katia Gori i Stefano Passoni.
Katia Gori je mlada umjetnica ciji bi se radovi mogli opisati kao "post moderni simbolizam". Motive pronalazi u zraku iznad tla; to su vjetar, magla, grane i sl. Dominiraju bijeli tonaliteti, koji, premda sugeriraju cistocu, cuvaju u sebi dramatiku, naboj i neposrednost poezije.
Autorica istice da je za nju umjetnost isto što i život te da svakoj njezinoj slici govori neka vrsta gnjeva, kojemu pridodaje želju za komunikacijom, težnju da izrazi i svoju najprikriveniju i najintimnniju narav. U njenim djelima ne treba tražiti vidljivu, nego nevidljivu realnost, koja se cesto ne može opisati rijecima, ali to ne znaci da je manje stvarna.
Stefano Passoni, roden 1972. godine, samouki je slikar koje je poceo slikati s 23 godine. Pohadajuci tecajeve slikarstva uspješno je svladao tehnike koje mu omogucavaju da se okuša u raznim tematikama. Jako je vezan uz klasicnu figuru i tradiciju, oslikava predmete iz svakodnevice i udahnjuje im novi život. Izloženi radovi svjedoce o njegovom neprestanom traženju vlastitog stila, tijekom cega nastaju djela eklekticke naravi.
Domacu grupu umjetnika sacinjavaju umjetnici prve generacije "Labinskih atelijera": Mate Cvrljak, Josip Diminic, Jasna Maretic Diminic, Eugen Kokot, Karlo Paliska, Vera Kos Paliska i Renato Percan. Izostavljeni su Qunitino Bassani, kojemu je prije dvije godine u istom prostoru priredena izložba akvarela i Emil Bobanovic Colic, koji trenutacno u Gradskoj galeriji ima samostalnu izložbu, a pridodan je Orlando Mohorovic, umjetnik iz drugog naraštaja "Labinskih atelijera".
Mate Cvrljak i Josip Diminic zastupljeni su sa po dvije skulpture i jednom slikom. Mate Cvrljak u autoportretu i zamišljenom portretu Dantea pokazuje blagi otklon od svojih skulptura oštrih somatskih osobina interpretirane osobe, ali crtež ženskog akta karakterizira cvrsta forma kompozicije s tocno disponiranim proporcijama ženskog tijela.
Josip Diminic je skulpturu "Ptica" i reljef "Prisutna" izveo u razgibanoj punoj plastici, a na slici, kojoj je takoder motiv ptica, iskazuje vještinu crtanja pastelnom olovkom i ujedno mogucnost izražavanja u raznim tehnikama.
Jasna Maretic Diminic izlaže tri pastela prepoznatljivo lepršavog i prozracnog izraza, radove vrlo profinjene, nježne i lirski intonirane.
Eugen Kokot je raspjevan na velikim formatima u tehnici akrilika na kojima odzvanjaju otvoreni, socni koloriti, ne samo, za njega uobicajenih, istarskih pejzaža, nego i nekih univerzalnih rješenja i poruka.
Karlo Paliska je prezentiran radovima iz crtacke faze kada je na jezgrovit i snažan nacin uspijevao realizirati niz upecatljivih monkromatskih rješenja, a Vera Kos Paliska s tri snažna, raspjevana akvarela dalmatinskog podneblja.
Pasteli Renata Percana nastavak su njegovog nekadašnjeg izricaja tušem u boji, ali u pojednostavljenom i reduciranom obliku, koji svejedno zadržava svu draž njegova maštovita slikarstva.
Mohorovic je prisutan svojim tipicnim ostvarenjima kojima nastoji izreci svije stavove o ambijentalnim vrijednostima i ocuvanju okoliša. (Napisao i snimio Robi SELAN)