Posjeti drevnim "ruševinama" poput Partenona ili Koloseuma za mnoge su glavni razlog putovanja na kojima žele upiti dah prošlih vremena i opipati stvaralaštvo naših predaka. No tako romanticna i tajanstvena mjesta cesto su meta rijeka turista koji mogu umanjiti doživljaj pa pravi ljubitelji antike trebaju razmisliti o "novim", manje razvikanim lokacijama
Na primjer, jeste li znali da je anticki amfiteatar u tuniskom El Jemu, iako manji od slavnog rimskog rodaka, najocuvaniji na svijetu, ili da su najljepši grcki hramovi zapravo na Siciliji.
Magazin Forbes sastavio je popis deset najboljih "ruševina" ili dragulja drevnog svijeta koje bismo svakako trebali posjetiti.
Delfi, Grcka
Iako je teško ošteceni Partenon puno prepoznatljiviji, nekoliko arheoloških ostataka podsjeca na to da su duhovno središte starih Grka zapravo bili Delfi - prorocište u koje su cak i vladari morali dolaziti po dvosmislene pitijske odgovore. I dalje se vide ostaci bedema oko kompleksa hramova, svetišta, teatra, riznice i vijecnice, dok u bivšem Ateninu svetištu još stoje tri od nekada dvadeset ukrašenih dorskih stupova.
Vila Jovis, Italija
Iako je otok Capri u Napuljskom zaljevu jedno od najpopularnijih turistickih odredišta u Italiji, ne odluce se mnogi na strmi uspon do ostataka ove rimske vile. Sagradio ju je car Tiberije na mjestu s kojeg se pruža predivan pogled na planine i more.
Kurion, Cipar
Nezaboravan pogled na mediteranske obale zajamcen je i s ruševina drevnog Kuriona na sjevernoj obali Cipra. Grad su još u 16. stoljecu prije Krista izgradili Fenicani, a danas je na njegovom mjestu poznat arheološki park. Amfiteatar iz grckog razdoblja još uvijek se može koristiti, a izvrsno su ocuvani i mozaici u rimskim kupkama. Razgledati se mogu i ostaci ranokršcanske bazilike. Obronci Kuriona popularni su i medu paraglajderima.
El Jem, Tunis
Jedan od najbolje ocuvanih arheoloških spomenika i najvecih 'citavih' amfiteatara na svijetu sagraden je 238. godine po uzoru na rimski megastadion Koloseum. Premda nešto manji, ovaj je amfiteatar mogao primiti 35 tisuca gledatelja, a bio je poznat po spektakularnim borbama gladijatora i utrkama kola.
Afejin hram, Grcka
Otok Egina u Saronskom zaljevu skriva ostatke svetišta posvecenog božici Afeji, sagradenog oko 500 godina prije Krista. Iako su skulpture odavno razgrabljene po svjetskim muzejima kolonade, kao najveca vrijednost, nadmašuju Partenon. Za dojam je presudan i okoliš - u miru izoliranih otockih planina posjetitelj zaista može zamisliti da je u antickom vremenu.
Aspendos, Turska
U potrazi za antickim spomenicima ne smije se zaobici Turska koju je prije Rimljana helenistickom krugu prikljucio Aleksandar Makedonski. Iz rimskog razdoblja najpoznatiji je amfiteatar u Aspendosu sagraden po nacrtima slavnog arhitekta Zenona u drugom stoljecu. Popularno zabavište nisu napustili ni Turci koji su u njemu organizirali borbe deva.
Afrodisias, Turska
Drevni grad s velikim hramom posvecenom božici ljubavi Afroditi turisticke grupe ne posjecuju cesto. Do hrama se najlakše dolazi taksijem iz grada Pamukkale, a da ste na pravome mjestu, shvatit cete kad usred krajolika ugledate mramorne stupove, lukove i ukrase. Posebno su impresivna monumentalna vrata u ovom nekada važnom rimskom središtu.
Leptis Magna, Libija
Biserom rimskog carstva s impresivnim zgradama, tržnicom i lukom, nazivao se i grad Leptis Magna na libijskoj obali istocno od Tripolija. Grad su utemeljili još Fenicani, a u rimske je ruke pao nakon Punskih ratova. Buduci da je sagraden na pjeskovitom tlu, velik dio grada je sacuvan, a osim po iskopinama i predivnoj obali, Leptis Magna poznat je i kao rodni grad okrutnog cara i reformatora Septimija Severa.
Dolina hramova Baalbek, Libanon
U dolini nedaleko od grada Baalbeka nalazi se jedno od najvecih graditeljskih dostignuca starog svijeta – velicanstveni Jupiterov hram, najveci koji su Rimljani ikada sagradili. Svetim mjestom Baalbek se smatrao još od vremena Kananaca i Fenicana, a u Bibliji se spominje kao grad koji je obnovio kralj Solomon.
Agrigento, Italija
U vrijeme grcke kolonizacije Sredozemlja, Sicilija je bila centar i žitnica cijele Magna Graecie pa ne cudi da su na njoj neki od najljepših hramova tog vremena. Kompleks od sedam hramova pod zaštitom je UNESCO-a, a Konkordijin hram poznat je kao najocuvaniji jer je kasnije pretvoren u kršcansku crkvu.