Povodom ulaska Pule u finale odabira za prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine, u srijedu je u prostorijama pulske Komunalne palače održana konferencija za novinare na kojoj su pulski gradonačelnik Boris Miletić, pročelnica upravnog odjela za kulturu Grada Pule Jasmina Nina Kamber te svi ostali suradnici koji su sudjelovali u pripremi pulske kandidature govorili o tom velikom rezultatu za naš grad.
- Zahvalio bih se svima onima koji su radili na ovom projektu, a to je gotovo 400 ljudi. Pula ima veliki potencijal, veliki kapacitet, puno veći gradovi nisu ovdje prošli. Pula se predstavlja ovdje zajedno s Istarskom županijom kao grad nositelj toga projekta. Činjenica da smo ušli u finale velika je stvar, ne samo za kulturu u našem gradu, već i za naš grad općenito, kazao je gradonačelnik Miletić.
Pročelnica za kulturu Jasmina Nina Kamber rekla je da će kandidaturu u završnici ponovno braniti u siječnju 2016., a do proljeća će se znati koji će hrvatski grad, uz jedan irski grad, ponijeti tu prestižnu titulu.
- U sav taj posao uložen je veliki trud, veliki rad, zahvaljujem svima koji su sudjelovali, trebalo je stvoriti taj book i predstaviti nešto svojstveno Puli i njezinoj bogatoj baštini, a opet drukčije, originalno, tema je vrlo bitna. Naime, tema s kojom se predstavljamo je ona demilitarizacije, ali koja spaja ujedno i svemir, astronaute i tapiju, rečeno je na predstavljanju. Vlatka Kolarović, članica tima za kandidaturu veli da će Pula iduću šansu imati tek nakon 2033. godine, te se nadaju da će sada proći, iako je svjesna da će svaki grad predstaviti zanimljive programe, kao i da svaki grad u biti ne iznosi previše javno svoje programe i ono što imaju u planu.
- Dat ćemo sve od sebe. Mnogi se pitaju što će grad time dobiti, a ustvari će grad dobiti ono što želi dobiti. Pula je često, što mogu potvrditi i kao novinarka, bila marginalizirana, imala malo prostora i u vijestima o svemu tome, i zato je naš ulazak u finale tim vrjedniji, no pred nama je još jako puno posla. Demilitarizacija je odabrana kao tema zbog pulske povijesti, zbog obilja vojnih objekata, to je zanimljiva priča, a Noordung jer je bio naš (ne)poznati sugrađanin, odnosno sugrađanin koji je napravio puno, a o čijem djelovanju šira javnost zna vrlo malo. Ako postanemo hrvatska prijestolnica kulture, to ćemo proslaviti iz orbite, rekla je Kolarović.
Dječja gradonačelnica Katarina Jurić, inače učenica osmog razreda OŠ Šijana rekla je da se rado pridružila tom timu, te da živi okružena tapijom, kao i brojni njezini vršnjaci.
"Po ljeti je još ok, ali zimi nema se gdje otići, kako kvalitetno provoditi vrijeme, i zato mislim da je dobro što je odabrana ova tema", veli dječja gradonačelnica. Igor Stanišljević, također član tima za prijestolnicu ističe da je cijela ta priča utemeljena na tome da su tapiju i dosadu htjeli spojiti s umjetničkom vizurom i vizijom grada.
"Sama tema svemira nije tek tako pala s Marsa, utemeljena je na djelovanju Noordunga. Herman Potočnik Noordung rođen u Puli 1892. je snažno vjerovao da jednom kada čovjek napokon osvoji svemir, nikada ne bi smio dozvoliti ni jednoj vojsci da ga okupira, i upravo su se tim motom vodili u koncipiranju kandidature. Miletić i Kamber istaknuli su da je Pula donijela prvu Kulturnu strategiju grada u Hrvatskoj koja je uvjet pristupa natječaju, zatim prva kompletirala i predala natječajnu dokumentaciju u Europi, a ujedno i je prvi hrvatski grad koji je još 2009. prepoznao značaj ovog natječaja i službeno obznanio svoju kandidaturu. Natječajna knjiga Pule, koja je vrlo dobro ocijenjena od prosudbene komisije, vrlo je zahtjevna u tehničkom smislu i obuhvaća, uz umjetnički program, poglavlja o kulturnoj i razvojnoj strategiji, europskoj dimenziji projekta, evaluaciji, participaciji i brojne druge strogo zadane pojedinosti. (V. BEGIĆ)