«Predložena mreža reforme Hitne medicinske službe šamar je Labinu, opaljen možda i zbog nedovoljnog poznavanja naše sredine», komentirao je gradonacelnik Tulio Demetlika objavu tog dokumenta na internetskoj stranici Ministarstva zdravstva. Po novom ustroju Labinu, naime, pripada status punkta dežurstva, što znaci ukidanje sadašnjih pet timova Hitne pomoci. Njihovu ulogu, predlaže se, ponijet ce dežurni lijecnik opce medicine koji bi, po potrebi, izlazio na teren s tehnicarom i vozacem, ostavljajuci u cekaonici svoje pacijente.
I dr. Helena Vlacic, voditeljica labinskog Doma zdravlja, požalila se da je nejasno kako bi dežurstva bila regulirana, premda bi sve, prema njenim neslužbenim informacijama, moglo zaživjeti vec od srpnja. U Labinu hitni pacijenti ne bi, usto, bili u prilici, kao dosad, racunati na uslugu u ambulanti jer nije medu gradovima u kojima ce raditi tzv. centri obiteljske medicine (COM). U okviru COM-a lijecnici opce medicine obavljat ce kucne posjete i preglede u ambulantama.
- Prema takvom, doduše još uvijek neslužbenom prijedlogu, moglo bi se dogoditi da ce u slucaju, primjerice, prometne nesrece na Labinštini, hitna pomoc stizati iz Pazina ili Pule. Izgleda da «nekome gore» nije jasno da je Labin jedini veci centar u istocnoj Istri, da je i cestovno slabije povezan od zapadne obale, duž koje se proteže «ipsilon»; da ovdje na uslugu Hitne pomoci gravitira najmanje 26 tisuca stanovnika, a ljeti još 12 tisuca turista, porucuje gradonacelnik Demetlika.
Objašnjava da su vec nakon prvog prijedloga ministarstva predstavnici gradova sa Županijom, kao osnivacem domova zdravlja, te novoosnovanim Zavodom za hitnu medicinu, zahtijevali da u svim sredinama ta usluga ostane organizirana kao i dosad. Prvotno je, veli, bilo zamišljeno da samo cetiri istarska grada imaju cetiri kompletna tima Hitne pomoci - s lijecnikom, tehnicarom i vozacem (tzv. «T1»), koji ce raditi iskljucivo terenski.
- Tražili smo osam takvih ekipa, a sada ih je odobreno sedam. Samo je Labin ostao kratkih rukava. Osjeca se drukciji odnos prema našem gradu, a ne znam iz kojeg razloga, istice gradonacelnik. Kompletne timove Hitne pomoci, u tri smjene, prema planiranoj mreži, imat ce Pula (2), Umag, Buzet, Porec, Pazin i Rovinj. Ondje ce raditi i centri obiteljske medicine.
- Vec smo reagirali pri Županiji, koja takoder nije suglasna s prijedlogom, a cim nas ministarstvo službeno obavijesti, nanovo cemo se žaliti. Ministarstvo je još jednom dužno razmotriti naš prijedlog, na kojem cemo ustrajati - da Labin u svakom slucaju zadrži sadašnju uslugu Hitne pomoci, tj. dobije status «T1» s centrom obiteljske medicine, kategorican je Demetlika.
Prerano je, kaže, govoriti što ce biti ako se molba ne usliša. I dosad je, napominje, Labinština bila zakinuta zbog propisa po kojem je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) financirao odredeni broj timova Hitne pomoci za gradove od 40 tisuca stanovnika. Stoga je Grad s okolnim opcinama, razmjerno broju stanovnika, te turistickom zajednicom godišnje izdvajao 668 tisuca kuna za dodatnu ekipu, da hitni trakt može raspolagati s pet timova, nužnih za nesmetan rad.
Podsjeca i na cinjenicu da je labinski Dom zdravlja, otkako je osnovan, godinama bio istican kao jedan od najrazvijenijih ne samo u županiji, nego i u državi. Koliko je Labin degradiran prijedlogom ministarstva, govori i to da nije «zaslužio» ni status «T2», terenske ekipe s dvoje tehnicara i vozacem, vec tek onaj treceg ranga, punkt dežurstva.
Labinjane, barem zasad, može utješiti jedino najava Ksenije Družetic Božic, voditeljice Županijskog zavoda za hitnu medicinu, da ce novac kojim ta ustanova bude raspolagala rasporediti tako da Labinština ipak zadrži sadašnji broj terenskih timova, no upitnim ostaje pitanje dežurne ambulante za hitne preglede.