Ne uvjeri li uskoro Europsku komisiju da raspolaže mjerama kojima će stabilizirati svoje javne financije i provesti strukturne reforme, Sloveniji prijete sankcije Europske komisije, piše u srijedu ljubljansko Delo.
Stabilizacijski i reformski plan za ovu i iduću godinu, koji će vlada Alenke Bratušek u petak poslati Europskoj komisiji, predstavit će u ponedjeljak slovenski ministar financija Uroš Čufer na zasjedanju ministara financija eurozone.
"Slovenija se našla pod lupom Bruxellesa jer je, uz Španjolsku, članica Europske monetarne unije s najvećom makroekonomskom neravnotežom, čiji su uzroci u rizicima bankarskog sektora i prezaduženih poduzeća te rastuće povezanosti između slabih banaka i državnih financija", navodi vodeći slovenski dnevnik.
Po jučerašnjoj izjavi anonimnog vladinog slovenskog dužnosnika za Reuters, slovenski proračunski deficit ove će se godine udvostručiti, na 7,8 posto BDP-a, unatoč uvođenju kriznog poreza na dohotke i nekih drugih mjera iz vladina stabilizacijskog i reformskog programa čiji detalji još nisu poznati. No, predviđene mjere značajno će smanjivati proračunski deficit u idućih nekoliko godina, ustvrdio je dužnosnik.
Po nedavnoj procjeni EK-a Slovenija će ove godine, uz očekivani pad BDP-a od dva posto, zabilježiti proračunski deficit od 5,3 posto, što znači da neće ispuniti obvezu da ga ponovno svede u maastrichtski okvir od 3 posto BDP-a.
Unatoč tome u slovenskoj vladi vjeruju da će dokumenti koje će poslati u Bruxelles uvjeriti Europsku komisiju da Slovenija svoje financijske teškoće može riješiti sama te da će joj zbog napora koji je do sada uložila u smanjivanje javnih troškova, reformu mirovinskog sustava i promjenu radnog zakonodavstva biti produžen rok za uravnoteženje proračunskih prihoda s proračunskim izdacima.
Najvećom opasnošću za slovenske javne financije i njihovu stabilnost u Bruxellesu ocjenjuju stanje u vodećim bankama, koje su u državnom vlasništvu pa ih treba dokapitalizirati državnim sredstvima. Samo za dokapitalizaciju Nove Ljubljanske banke (NLB) sredinom godine predviđa se 900 milijuna eura, a banke čeka i proces sanacije preko tzv. slabe banke, za što je prijašnja vlada Janeza Janše planirala izdavanje obveznica s državnim jamstvom u visini od 4 milijarde eura. (Hina)