Sudbina svijeta u idućih je mjesec-dva u rukama američkih birača: birajući novog predsjednika imperijalne Amerike kao vodeće velesile, odlučivat će i o sudbini većine ostatka svijeta, u kojem Amerika investira, trguje ili ratuje.
Nakon TV-dvoboja dvojice predsjedničkih kandidata, demokrata Baracka Obame i republikanca Mitta Romneyja, već se naziru konture strateških dvojbi s kojima će se pred najvažnije izbore na svijetu suočavati američki birači: viši ili niži porezi, veća ili manja državna potrošnja, manji ili veći vojni izdaci, kvazi-povlačenje sa Srednjeg istoka ili novi, završni ratovi za tamošnju naftu.
Tko pobijedi, u svojem će mandatu, unatoč opadajućoj američkoj ekonomskoj i političkoj snazi, još imati moć da ostatku svijeta nameće američke imperijalne interese, pa makar to vodilo produbljivanju socijalne i gospodarske krize u samoj Americi i njezinoj daljnjoj dekadenciji (što je, uostalom, bila sudbina svih velikih sila u povijesti - uspon, vrhunac i pad).
Jer, Amerika je danas istodobno i na vrhuncu svoje imperijalne, globalne moći, i u očitoj dekadenciji. Kao vodeća imperija i u 2012. ostvaruje najveći BDP na svijetu (jednak jednoj četvrtini svjetskog proizvoda) te održava najveće vojne izdatke (koji su jednaki vojnim troškovima svih ostalih zemalja u svijetu).
Istodobno je vodeća tehnološka velesila (osobito u IT-sektoru, medicini, svemirskoj tehnologiji i vojnoj industriji) te najveći uvoznik nafte i ukupno najveći uvoznik svega. Naposljetku je i vodeći investitor u svijetu, ali i ekonomija s najvećim priljevom ulaganja iz inozemstva.
Nasuprot tom imperijalnom ekonomskom stanju (što traje još od kraja Drugog svjetskog rata), Amerika je od početka prve velike, američke i svjetske, financijske i gospodarske krize u 21. stoljeću, koja je i započela u toj zemlji u ljeto 2008. godine, u kroničnoj dekadenciji.
To opadanje velemoći ponajviše se iskazuje u usporedbama s rastućim ekonomskim, financijskim, izvoznim i proizvodnim potencijalima Kine i Indije, ali i kroz varljive ratne pobjede u agresijama na Afganistan, Irak, Libiju i Siriju. (piše I. JAKOVLJEVIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU