Prihodi državnog proračuna za 2014. planirani su na razini od 113,1 milijardu kuna, a rashodi u iznosu od 130,5 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2014. iznosi gotovo 17,5 milijardi kuna, istaknuto je današnjoj sjednici Vlade koja je utvrdila prijedlog proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2015. i 2016. godinu.
Prijedlog proračuna za 2014. temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 1,3 posto, dok u 2015. Vlada očekuje rast BDP-a za 2,2 posto, a u 2016. do 2,5 posto.
Manjak državnog proračuna u 2014. bit će 5 posto, a dodaju li se tome izvanproračunski korisnici i lokalna država, manjak opće države u 2014. iznosio bi 5,5 posto BDP-a.
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila i prijedlog rebalansa proračuna za 2013. kojim se prihodi državnog proračuna smanjuju za 2,9 milijardi kuna, na 110,2 milijarde kuna, a rashodi rastu za 3,2 milijarde kuna, na 126,8 milijardi kuna.
Tako je i deficit uvećan za 6 milijardi kuna, na 16,3 milijarde kuna, što je udio u procijenjenom BDP-u od 4,8 posto. Vlada je smanjila i projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini na 0,2 posto.
Linić: Iduća godina bit će test za Vladu
Iduća će godina biti test za Vladu, jer će njena efikasnost u provedbi najavljenih reformskih mjera za smanjenje deficita i javnog duga značiti veće povjerenje Europske komisije prilikom odlučivanja o smjeru preporuka iz procedure prekomjernog deficita, rekao je ministar financija Slavko Linić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, na kojoj je predstavljen prijedlog državnog proračuna za 2014. godinu.
BDP bi prema Vladinim projekcijama iduće godine trebao rasti za 1,3 posto, a Linić je najveći doprinos rastu najavio od investicija.
Planirani prihodi za 2014. rastu prema 2013. za oko 3 milijarde kuna, uslijed očekivanog rasta BDP-a, ali i povećanja međustope PDV-a s 10 na 13 posto, viših trošarina na duhan, očekivanih učinaka fiskalizacije, jače naplate dugova, ali i povlačenja dobiti iz državnih poduzeća.
Na rashodnoj strani proračuna najveće povećanje čine uplate u proračun Europske unije, rashodi vezani uz sufinanciranje projekata iz EU fondova te kamate na otplatu duga, što ukupno iznosi gotovo 6 milijardi kuna. No, prijedlogom proračuna u 2014. predviđa se rast rashoda za 3,7 milijardi kuna, što znači da će planirane mjere za smanjenje deficita u idućoj godini omogućiti 2,2 do 2,3 milijarde kuna ušteda, istaknuo je Linić.
Prijedlog proračuna za 2014. podrazumijeva nulti učinak rasta mirovina po osnovi indeksacije, odnosno indeksaciju samo mirovina iz rada te 10 postotno smanjenje povlaštenih mirovina viših od 5.000 kuna, što bi trebalo ukloniti učinak indeksacije radničkih mirovina, rekao je Linić.
Ministar financija je istaknuo i da će 2014. biti treća godina u kojoj će plaće koje se isplaćuju iz proračuna nominalno padati.
Vlada gotovo više ni nema prostora za smanjivanje rashoda smanjenjem plaća, materijalnih troškova i subvencija, kazao je Linić. I u idućoj godini neće biti isplata božićnica i regresa korisnicima proračuna. (Hina)