Hrvatska je u prošloj godini, čak i po metodologiji Europske unije, uspjela održati deficit ispod dva posto BDP-a, kako je to Vlada i planirala u rebalansu proračuna iz studenoga prošle godine. Analitičari Privredne banke Zagreb procjenjuju da će i po metodologiji koju koristi Europska unija deficit biti 1,5 posto BDP-a, a u Ministarstvu financija kažu da će se točni podaci znati tek u travnju, ali da će minus konsolidirane države, u što osim središnje države ulaze i izvanproračunski fondovi i lokalne vlasti, biti nešto ispod zacrtanih 1,6 posto BDP-a, odnosno 5,7 milijardi kuna. Bit će to najniži deficit državnog proračuna u proteklih deset godina.
Drukčija metodologija
Analitičari PBZ-a jučer ističu, pozivajući se na podatke Hrvatske narodne banke (HNB) da je manjak u državnom proračunu na kraju prošle godine bio 4,1 milijardu kuna ili 1,2 posto BDP-a, no tu je, napominju naši sugovornici, riječ o nacionalnoj metodologiji, pa će kad se podaci u travnju obračunaju prema europskoj metodologiji, deficit biti nešto veći.
No, kad se ti podaci uspoređuju sa 2015. godinom, rupa u državnoj blagajni je u prošloj godini bila upola manja. Naime, deficit je u 2015. godini iznosio 8,8 milijardi kuna.
No, ono što osobito veseli naše sugovornike iz Ministarstva financija je primarni suficit, koji je država zabilježila i u 2015. i u 2016. Riječ je o razlici između onoga što država uprihoduje i što potroši, ali bez kamata. Bez 12 milijardi kuna troška kamata u 2015. država bi imala 0,5 posto viška u proračunu, odnosno oko 1,7 milijardi kuna. Taj iznos je u 2016. višestruko veći, odnosno Hrvatska bilježi primarni suficit od 6,2 milijarde kuna, odnosno 1,8 posto BDP-a. No, u toj je godini trebalo platiti oko 11 milijardi kuna kamata, pa je na kraju proračunski minus bio 4,2 milijarde kuna.
Politička stabilnost
Da kojim slučajem Hrvatska plaća kamate čija je stopa jednaka kamatama koje plaćaju pojedine članice EU-a, poput primjerice Francuske, koje imaju slične probleme s makroekonomskim neravnotežama i javnim dugom kao Hrvatska, njezin proračun bi i uz trošak kamata bio na nuli ili bi bio u plusu.
- Zato stalno ističemo koliko je važna i politička stabilnost kako bismo mogli ostvariti što povoljnije kamate, ali i stabilnost javnih financija i pokušaj da zadržimo potrošnju na sadašnjoj razini bez obzira na to što se gospodarstvo oporavlja i što nam rastu prihodi – zaključuje naš sugovornik iz Ministarstva financija.
Prikupljeno manje socijalnih doprinosa
Podaci HNB-a pokazuju da su ukupni prihodi državnog proračuna u 2016. godini iznosili 115,7 milijardi kuna i bili su za 6 posto viši nego u 2015. godini. Istodobno su rashodi, uključujući promjene neto nefinancijske imovine, dosegnuli 119,8 milijardi kuna, odnosno povećani su prema rashodima iz 2015. za 1,5 posto.
Iz PBZ-a pritom izdvajaju podatak da je tijekom 2016. godine prikupljeno 5,5 posto više poreznih prihoda, 28 posto više prihoda od pomoći (glavnina se odnosi na fondove Europske unije) te 7,9 posto više ostalih prihoda. No, istodobno je prikupljeno 2,7 posto manje socijalnih doprinosa. (Jagoda MARIĆ)