Lani su 273 osobe u Istri imale iznenadni srčani zastoj. Nažalost, spašeno ih je samo 69 ili 24,8 posto. To je ipak puno bolje u odnosu na 2011. godinu kada je u Istri nakon srčanog aresta preživjelo tek 2,2 posto, ili samo tri osobe. No, ukoliko se ovakvim osobama na vrijeme pruži pomoć, prije svega pravilna masaža srca, šanse za preživljavanje višestruko su veće. One se još povećavaju ukoliko osoba koja pruža pomoć ima pri ruci AVD uređaj, odnosno automatski vanjski defibrilator.
Upravo o nužnosti poznavanja prve pomoći i takozvane obuke "basic life suport" te nužnosti ovakvih uređaja u svim većim tvrtkama, na gradskim trgovima, javnim površinama na kojima se okuplja veliki broj ljudi, govorile su jučer u Komunalnoj palači okupljenim predstavnicima veliki tvrtki, domova za starije i općina u okolici Pule, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Pula Jasna Vekić i doktorica hitne medicinske pomoći Gordana Antić.
Kako je naglašeno, ukoliko osoba sa srčanim zastojem dobije elektrošok u prvoj minutu šanse da će preživjeti penju se na čak 90 posto! U Hrvatskoj godišnje iznenadni srčani zastoj pogodi čak 9 tisuća ljudi, odnosni svaki sat jednu osobu!
Doktorica Antić je naglasila da defibrilatore svakako trebali imati sudovi, turistička naselja jer se zastoji znaju dogoditi kada je osoba pod stresom ili pak na godišnjem kada stres popusti, ali i sva druga mjesta gdje se okuplja veći broj građana, poput trgovina. Također, morale bi ih imati udaljenije općine i sela jer hitna do njih ne može stići brzo koliko bi trebalo. No, zasada, u Puli ovakve uređaje imaju tek Policijska uprava istarska, vatrogasci te Zračna luka Pula, dok hitna medicinska služba posjeduje sofisticirane defibrilatore za napredno održavanje života.
- Mi smo zapravo u misionarskoj viziji i ljude pokušavamo osvijestiti o potrebi ovakvog aparata koji doista spašava život. Zatim bismo voljeli, u suradnji s Gradom i gradskim tvrtkama, napraviti plan postavljanja ovakvih uređaja. Nakon što bi se ljudi iz tvrtka, ali i zainteresirani pojedinci u CK- u obučili za rad i pružanje pomoći, razvili bi i aplikaciju putem koje bi se točno vidjelo koji je uređaj uključen i ljudima koji bi bili u mreži slala bi se poruka da bi, onaj tko je najbliže, mogao otići pomoći do dolaska hitne pomoći, rekla je dr. Antić.
Kako smo doznali, jedan AVD uređaj košta oko 15 tisuću kuna, no njegova je vrijednost u spašavanju života doista neprocjenjiva. (B. PETROVIĆ)