U sklopu Međunarodnog rukometnog i nogometnog turnira "Croatia Thropy" koji je u Rovinju treću godinu za redom i na deset sportskih terena okupio više od tisuću mladih natjecatelja iz sedam europskih država, održana je i javno zdravstvena tribina pod nazivom "Više sporta- manje debljine". Međutim, usprkos atraktivnosti tribine i eminentnih stručnjaka koji su govorili o debljini kao globalnom problemu odziv publike gotovo da je u potpunosti izostao.
Za Rovinj i Rovinjce koji se rado hvale brojem sportskih klubova i udruga i ulaganjima u zdrav život i mlade, gotovo pa je neoprostivo pogotovo uzme li se u obzir kako je cilj višekratno najavljivane tribine bilo informiranja javnosti o zdravstvenim učincima sporta, tjelovježbe i kretanja općenito. O debljini, kao epidemiji modernog doba govorio je dr. Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora, ujedno i organizator manifestacije.
- Riječ je o globalnom problemu koji ni kada je riječ o projekcijama za budućnost ne pokazuje ništa dobro. Naime, prema podacima europskog ureda u 2015. godini na svijetu je bilo 2,3 milijarde ljudi s prekomjernom težinom. Najgora je situacija u SAD-u, koja se slikovito može opisati riječima "što više rastu dimenzije hamburgera veće su i dimenzije ljudskog tijela" . Međutim, ni Europa nije imuna jer uz 50 posto preuhranjenih imamo i 20 posto debelih ljudi, odnosno svakog drugog stanovnika starog kontinenta s prekomjernom težinom, rekao je dr. Štimac.
Govoreći o situaciji u našoj zemlji, ni tu nema mjesta većem optimizmu.
- Žene se debljaju ulaskom u menopauzu, a muškarci bilježe rast kad se ožene. Istina djeca nam i na svu sreću, nisu preuhranjena kao u Italiji ili Grčkoj gdje je taj broj blizu 50 posto, ali nema ni razloga za neko veselje kada je naš postotak preuhranjene djece oko 30 posto, rekao je, među ostalim, dr. Štimac.
Debljina u dječjoj dobi - nemojmo zatvarati oči pred problemom, bilo je predavanje dr. Gorana Palčevskog, koji je kroz podtemu postavio i pitanje je li za zdravlje djece opasnije cijepljenje (sve veći ga broj roditelja odbija) ili debljina za koju su, pod izlikom samo neka jede, ipak najodgovorniji za zdravlje djeteta sami roditelji. Uslijedilo je i predavanje pod nazivom "Komplikacije debljine - bolje spriječiti nego liječiti" na kojemu je dr. Sanja Klobučar Majanović upravo kao i njeni prethodnici istaknula načine borbe protiv debljine, koja uključuje način života, zdrave namirnice i tjelovježbu.
O debljini i dijabetesu koji idu ruku pod ruku, govorila je dr. Daria Rahelić.
- Danas u svijetu od šećerne bolesti boluje 415 milijuna ljudi, a do 2040. taj će broj biti na 415 milijuna. Ili, svake tri sekunde na svijetu oboli jedna osoba, svakih šest sekundi jedna umre, a svakih 20 sekundi jedna osoba u svijetu ostane bez noge, čulo se na predavanju, koje uistinu nikog nije moglo ostaviti ravnodušnim, a dodamo li i podatak da je šećerna bolest osmi uzrok smrtnosti u Hrvata i činjenicu da od iste boluje 400 tisuća sunarodnjaka, od kojih polovica i ne zna da je bolesno, valja se dobrano upitati o količini, kakvoći i vrsti namirnica koje unosimo u sebi. A o tome kako to činiti u predavanju pod nazivom "Pravilnom prehranom do zdravlja" govorila je magistra nutricionizma Mirela Marić.
Organizatori tribine bili su Hrvatsko društvo za debljinu HLZ-a Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a, Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju HLZ-a te Hrvatski zavod za javno zdravstvo te Akademija zdravog življenja. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)