Tko će ubrati najveće i najljepše gljive središnji je izazov na izložbi udruge gljivara bujštine Boletus u Brtonigli, a među devetnaest ekipa iz Hrvatske i Slovenije su najuspješniji bili gljivari iz Kopra sa sunčanicom promjera od 25 centimetara.
Drugo mjesto pripalo je članovima novigradske podružnice Boletusa, dok su najljepše gljive, tremellu aurentiu i tricholoma focale, pronašli berači iz pulske i samoborske udruge Sunčanica.
Pečurke, fungi ili gljive podižu raspoloženje, turističku sezonu i pojeftinjuju jelovnike stoga nije čudno da su se Dani gljiva pretvorili u pravu feštu iako je i na branje gljiva stavljen namet. - Više se ljudi učlanilo ove godine nego u posljednje tri, a najviše zato jer ne moraju plaćati dozvolu Hrvatskih šuma, rekao je Željko Ružić, predsjednik gljivarskog udruženja Boletusa u Brtonigli.
Dvjestotinjak vrsta gljiva koje su brane od Antenala do Oprtlja identificirali su dugogodišnji determinatori Drago Zdjarski, Bruno Basezzi, koji su odabrali i najljepše, uz Claudia Barbu.
Dugogodišnji član Miro Klarić pokazao nam je izloženo. Saznali smo da je vrijeme za zlatonoge trubače, velike i male martinčice, prosenjak, poljske krivnoške, no Klarić naglašava da ne jedemo vrste koje ne znamo.
Zelene pupavke i olovaste rudoliske česte su u našim krajevima, a donose smrtonosan otrov, dok ćemo s većinom drugih nejestivih i manje otrovnih gljiva dobiti simptome otrovanja koje se da preživjeti. Među gljivama se isticala i nejestiva, a ljekovita hrastova sjajnica koja se koristi u čajevima i rakiji.
Posjetitelji izložbe uživali su u gljivarskom kotliću, prženim gljivama i lokalnom vinu, a zabavio ih je Trio New Melody. Neki su nagrađeni priznanjima za dugogodišnji rad u Boletusu: bivši predsjednik Marino Šimić, članovi Dino Vežnaver, Nemaz Furio i Marino Zugni iz mikološke udruge Muggia zbog prijateljske suradnje s Boletusom.
Tik do gljivarskog šatora ispred budućeg muzeja vina i seljačkog stvaralaštva otvorena je izložba koju mnogi nisu očekivali u tom prostoru. -
Kraj ovega lepega dana, nismo to trebali poj videt, komentirala je jedna od starijih posjetiteljica, no rekonstruirane sprave za mučenje iz srednjeg vijeka gledale su se jednako koliko i "bolne“ ilustracije i tekstovi pored njih i nadogradit će zimsku turističku ponudu jer ostaju tu do proljeća. (M. DAMJAN)