Proglašenjem pobjednika nagrade "Zvane Črnja" za najbolju knjigu eseja objavljenu u proteklih godinu dana, u prostorima Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika započeli su dvodnevni, dvanaesti po redu Pulski dani eseja čija ovogodišnja tema glasi "Hrvatska književnost u susjedstvu".
Memoarska proza
- Ove je godine na natječaj stiglo nešto manje knjiga od prethodnih godina, ukupno sedam, a stručni žiri u sastavu dr. Vinko Brešić, dr. Valnea Delbianco i dr. Ivica Matičević proglasio je knjigu Pavla Pavličića "Narodno veselje" najboljom, kazao je dr. Boris Domagoj Biletić, organizator Pulskih dana eseja i predsjednik Istarskog ogranka DHK-a.
Iznoseći motivaciju dodjele nagrade, predsjednik stručnog povjerenstva dr. Vinko Brešić kazao je da ta knjiga, objavljena prošle godine u izdanju Mozaik knjige, donosi devet posebno podnaslovljenih poglavlja memoarske proze.
- Svim poglavljima zajednički je pripovjedač koji se, potaknut pronalaskom starog magnetofona, prisjeća svojega odrastanja u Vukovaru, odnosno djetinjstva i mladosti pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća, sve do odlaska na studij u Zagreb. Nazivajući svoje štivo lakim, Pavao Pavličić ispisao je još jednu proznu knjigu koju žanrovski možemo svakako nazivati, ali je u jednome nedvojbena: riječ je o vrhunskoj esejistici, kazao je dr. Brešić.
Autor jučer nije bio prisutan na proglašenju nagrade koja se sastoji od novčanog iznosa od deset tisuća kuna i diplome, no poslao je mail gdje je istaknuo svoje zadovoljstvo što je upravo on ovogodišnji pobjednik, prisjećajući se i svojih susreta s Črnjom na danima hvarskog kazališta.
Na ovogodišnji su natječaj pristigle i knjige Snježane Banović "Kazalište krize", Nenada Ivića "Sirene. Stihovi u Gordoganu", Irene Lukšić "Idoli i barabe. Slavne osobe u književnim djelima", Darka Milošića "55 lakih komada", Nenada Perkovića "Zapisi iz čudne šume" i Giacoma Scottija "Racconti fra due mondi". U uži je izbor, osim Pavličićeve pobjedničke, ušla i knjiga Irene Lukšić.
- Na dosadašnjim danima eseja izlagalo je više od 140 esejista iz 12 zemalja, a već imamo gotovu i temu za iduću godinu "(Ne) sloboda", kazao je dr. Biletić napomenuvši i da su radovi iz prošlogodišnjih izdanja objavljeni u Novoj Istri te u posebnim izdanjima.
Županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica, pozdravivši skup u svoje osobno ime i u ime župana Valtera Flega, rekao je da Županija podupire ovu manifestaciju koja je dokaz izvrsnosti.
Književno susjedstvo
Potom su sudionici počeli s izlaganjima, a prvi je među njima bio dr. Vinko Brešić, koji se osvrnuo na temu "Što je književno susjedstvo?"
- Ova moja tema je prva na danima eseja jer na neki način sažima ovogodišnji lajtmotiv manifestacije. Što je to naše susjedstvo, a što je književno susjedstvo? Dobro znamo da rječnici definiraju susjedstvo kao nešto što nam je u blizini, to određuje prostor, a ja ću se osvrnuti na hrvatsku književnost, odnosno na njezina tri modela i relacije sa susjedima, na ono glagoljsku, na stariju hrvatsku literaturu te na noviju, koja se podrazumijeva od romantizma ili preporoda do današnjih dana, kazao je dr. Brešić koji se potom osvrnuo na razne aspekte jezika, standardizacije i književnih veza, kao i na činjenicu koliko je toga moralo proći da bi Hrvati mogli svoj jezik nazvati hrvatskim.
Ljiljana Avirović je govorila o "Prijevodu eseja u svjetlu najnovijih teorija". U svom vrlo zanimljivom izlaganju, osvrnula se na razne aspekte prijevoda, te napomenula je da o esejima treba voditi računa na poseban način. Također, govorila je o vještinama i kompetencijama koje svaki dobar prevoditelj treba imati, kao i o raznim vrstama jezika struke.
Tema izlaganja Zoltana Medvea bila su "Suvremena hrvatska književnost u Mađarskoj", gdje je posebno naglasio važnost mađarsko-hrvatskih književnih odnosa. Milorad Nikčević je pak donio panoramski pregled hrvatskih i crnogorskih književno-kulturnih veza, koje imaju dugačku prošlost.
U nastavku programa uslijedila su izlaganja Đurđe Strsoglavec "Stari dugovi i recentni naslovi", Mile Pešorde "Jedinstvo u monoglasju - hrvatsko književno proljeće u Bosni i Hercegovini", Sanje Vulić "Hrvatska književnost u Slovačkoj i Moravskoj" i Milorada Stojevića "Franc Rotter, človik ohne Sprache".