Novi Zakon o mirovinskom osiguranju, o kojem je Hrvatski sabor jučer raspravio u prvom čitanju, donosi značajne promjene za sve buduće umirovljenike. Vlada novim zakonom, zasnovanim na europskoj praksi, predlaže mjere koje se neće odnositi samo na radnike koji u mirovinu odlaze u idućih nekoliko godina, nego i za cijelo desetljeće i pol, od 2031. godine!
Zakon, naime, predlaže sporu reformu mirovinskog sustava, po kojoj se uvjeti za starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene ne bi mijenjali od 2014. do 2030. godine. Ta bi odredba vrijedila i za muškarce, koji bi u starosnu mirovinu mogli otići sa 65 godina života. Od 1. siječnja 2031. godine postupno bi se povećavala starosna dob za stjecanje prava na prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu po 3 mjeseca svake godine zaključno do 2037. godine. Stoga bi se tek od 1. siječnja 2038. godine pravo na starosnu mirovinu stjecalo sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.
Dakle, puna primjena odredbe o 67 godina za umirovljenje primjenjivat će se na sve mlađe od 43 godine, odnosno generacije rođene od 1971. godine nadalje.
Usvoji li se novi Zakon o mirovinskom osiguranju u ovom obliku, početak njegove primjene 2031. godine pogodit će i žene i muškarce rođene 1966. godine, koji će u mirovinu sa 65 godina i 3 mjeseca života. Svake će se godine starosna granica za odlazak u mirovnu povećati za tri mjeseca. Budući umirovljenici rođeni 1971. otići će u mirovinu 2037. godine sa 66 godina i 9 mjeseci staža, ili 2038. godine s punih 67 godina života.
Vlada namjerava penalizirati raniji odlazak u mirovinu i kroz novi Zakon o mirovinskom osiguranju. Predlaže se određivanje postotka smanjenja polaznog faktora razmjerno mirovinskom stažu s tim da se, više nego do sada, stimulira odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem. (D. GRAKALIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU