"Cilj nam je da se nastavi s poslovanjem kako bi jednog dana Puris mogao preuzeti strateški partner. No, moguće da vjerovnici zatraže donošenje stečajnog plana koji uključuje procjenu dijela nekretnina koje bi mogli prodati", izjavio nam je jučer stečajni upravitelj Purisa d.d. Zdravko Čupković na pitanje što očekuje od današnjeg izvještajnog i ispitnog ročišta na Trgovačkom sudu u Rijeci. Na temelju podataka koje su dostavili sudski vještaci specijalizirani za građevinske objekte i proizvodne pogone na tom će se ročištu utvrditi vrijednost imovine Purisa.
Što će na koncu biti s Purisom odlučit će skupština vjerovnika, a na njoj će zagrebačka Hypo banka držati više od 50 posto glasova, dodao je Čupković. Pojasnio nam je da se od 90,27 milijuna kuna potraživanja, koje je priznao, na Hypo banku odnosi 49 milijuna.
Radnici su prijavili 19,7 milijuna kuna, a ostali vjerovnici 20-ak milijuna kuna, no koliko će dobiti, to je drugo pitanje. Kada bi vjerovnici odlučili zatvoriti pogone i rasprodati svu imovinu, teško da bi u sadašnjim kriznim vremenima uspjeli skupiti 90 milijuna koliko im je stečajni upravitelj priznao potraživanja prije prvog ispitnog ročišta. Kako je banka stopostotni hipotekarni vjerovnik imovine Purisa, teško je očekivati da bi i ostali nešto dobili.
Puno je izglednije da će vjerovnici, a pogotovo radnici, inzistirati da se potraživanja pretvore u vlasničke udjele te da se nastavi s poslovanjem. U tom bi slučaju Hypo banka postala većinski vlasnik i moguće je da će u sljedećem razdoblju tražiti strateškog partnera Purisu, ako ga stečajni upravitelj kojim slučajem ne nađe i prije banke.
Stečaj Purisa pokrenut je 5. rujna, a bio je to vrhunac agonije u pazinskom mesoprerađivaču koji djeluje već 51 godinu. Problemi su počeli sredinom godine kada je Gavrilović obustavio otplatu kredita Purisa Hypo banci, a ubrzo je banka blokirala račun tvrtke.
Podsjećamo da je banka prodala Puris za jednu kunu Gavriloviću, ali uz obvezu podmirenja 15 milijuna eura duga pazinske tvrtke prema banci koja ga je kreditirala proteklih 11 godina. Gavrilović je tražio reprogramiranje otplate kredita kako bi novac mogli usmjeriti u financiranje neophodnih ulaganja i zalihe repromaterijala, prvenstveno kukuruza. "Zalihe kukuruza nisu se mogle formirati u trenutku berbe, već se on kupovao tijekom godine i po dvostruko višoj cijeni. Samo kroz tu stavku generiran je pretežni dio gubitka koji je ostvario Puris", komentirao nam je nedavno predsjednik NO-a Purisa i Gavrilovića Miljenko Rospaher. (Paulo GREGOROVIĆ)