Svečanom sjednicom Skupštine Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule u Istarskom narodnom kazalištu te polaganjem vijenaca na spomenike na nekoliko gradskih lokacija svečano je obilježena 65. godišnjica prestanka anglo-američke vojne uprave u Puli.
Vijenci su položeni na spomenik palim antifašističkim borcima grada Pule na gradskom groblju, palim radnicima u obrani Elektromlina na Vodnjanskoj cesti, na spomenik palim borcima i žrtvama antifašizma u Titovom parku, a prvi put su članovi UABA-e grada Pule vijence položili i na spomenik žrtvama na Vargaroli u parku kod katedrale.
- Došli smo se pokloniti nevinim žrtvama i položiti vijence. Događaji na Vargaroli ostali su misterij do danas, iako su se znali pripisivati antifašističkim borcima, rekao je predsjednik UABA-e grada Pule Livio Blašković i dodao da današnju gestu treba svakako gledati kroz današnji dobar odnos Hrvatske i Italije, što je potvrdio prošlogodišnji susret hrvatskog i talijanskog predsjednika u Areni. U Parku žrtava Vargarole prigodnim govorom obratio se i Fabrizio Radin, zamjenik gradonačelnika Pule.
Svečana sjednica u INK-u, održana na hrvatskom i talijanskom jeziku, počela je također prigodnim govorom Blaškovića pred brojnom publikom među kojom su bili svi čelni ljudi iz javnog, kulturnog i političkog života grada Pule.
- Svakako treba naglasiti da su događaji u vrijeme anglo-američke vojne uprave bili rezultat volje i želje Hrvata i Talijana, a sve pod vodstvom Josipa Broza Tita, rekao je na koncu Blašković.
Nadahnut i emotivan govor održao je potom gradonačelnik Boris Miletić, koji je, između ostalog, kazao da je taj dan označio prekretnicu u povijesti Pule i jedan je od težih trenutaka u povijesti grada. Okupljene je prisjetio na tadašnje događaje poput podijeljenog stanovništva te seljenja stanovnika Pule u Italiju na koje su ih poticale razne institucije, uvjeravajući ih da za Talijane nema budućnosti u Puli.
U svom je govoru Miletić podsjetio na rujan 1947., kada je iz Pule već bilo sve odneseno što se moglo odnijeti, a prisjetio se i teškog posla prvog gradonačelnika Pule Franje Nefata, koji je imao zadatak oživjeti grad iz kojeg je otišla većina građana, a gospodarstvo i ekonomija potpuno su zamrli.
- Bio je to težak proces. Zato pozivam na zajedništvo na koje nas je ta ne tako davna povijest naučila. Vrijeme je za pomirbe i suživot. Pula će i nadalje njegovati antifašizam, toleranciju i multikulturalnost te vrijednost zajedništva. Neka nam je sretna i ponosna Pula. Viva la Pola, uzviknuo je Miletić i dodao da se nada da će i Gradsko vijeće prihvatiti novo uređenje i postavljanje biste Josipa Broza Tita u Titovom parku te da se šetnica na kaštelu nazove šetalištem Franje Nefata, a park kod katedrale preimenuje u Park žrtava Vargarole.
Prije svih održanih govora u INK-u je pročitano i pismo predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, koji je zbog državničkih obveza bio spriječen doći na svečanu sjednicu, no izrazio je veliku podršku udrugama koje u svojim temeljima njeguju antifašizam.
Na kraju svečane sjednice prikazana su dva dokumentarca - "Istina o Puli" i "Pula umire", o događajima u vrijeme anglo-američke vojne uprave, od razorenih zgrada i povijesnih spomenika do odnošenja narodnog blaga i građevinskog materijala. Prvi dokumentarac snimljen je 1947. kamerom Huga Ribarića, a drugi je talijanske produkcije Instituto Luce, a govori o odlasku Talijana iz Pule. (N. SOFTIĆ)