Nedozvoljene berbe smilja u zadnje vrijeme otkrile su koliko je profitabilna ta kultura. Ilegalnim beračima nedavno je policija na Dugom otoku oduzela 300 kilograma ove mediteranske biljke, ranije na otoku Krku 200 kilograma, a na Cresu čak tonu smilja. Otkupljivači su povećali cijenu s nekadašnjih pet na deset pa čak i 15 kuna za kilogram pa je nekolicina berača krenula u nelegalnu i nestručnu berbu od koje ne odustaju niti nakon prosvjeda i upozorenja otočana.
O visokoj cijeni smilja počelo se govoriti prošlog ljeta kada je litra ulja od ove biljke dosegla 2.500 eura. Može li se smilje više uzgajati na plantažama te na taj način povećati zaposlenost ili osigurati dodatni dohodak poljoprivrednicima koji u Istri najčešće uzgajaju mnogo razvikanije kulture kao što su grožđe i masline.
Uzgajaju presadnice
Dubravka Orlić Bašlin, voditeljica proizvodnje vodnjanske tvrtke Svijet biljaka kaže da se oni već nekoliko godina bave uzgojem presadnica smilja, ali da aktualni trendovi nisu utjecali na povećanje obima prodaje kao ni na prodajne cijene.
- Prodajemo ga kao presadnice, a eterično ulje koristimo za vlastite proizvode kao sirovinu za izradu prirodne kozmetike. Imamo i tim stručnjaka koji se bavi time. Očekujemo da će porasti potražnja za tim proizvodima i kod nas, a to će potaknuti trendovi u svijetu, najavila je Orlić Bašlin.
Ona je dodala kako u Istri nije primijetila veći interes za uzgojem smilja, za razliku od Dalmacije gdje su njihovi suradnici podigli nasade na oko 10 hektara. Što je razlog da su Dalmatinci, prije Istrana, u većoj mjeri krenuli u uzgoj te poljoprivredne kulture? Orlić Bašlin sumnja da mnogi niti ne znaju da se smilje može uzgajati. Zaključuje kako je kvaliteta njihovog eteričnog ulja dobivenog iz uzgojenog smilja vrhunska s obzirom da se drže pravila ekološke proizvodnje.
Boris Filipaj, vlasnik je baljanskog tematskog parka Histria Aromatica i specijalizirane trgovine proizvoda marke Aromatica koja nudi kozmetičke proizvode manufakturne izrade na bazi autohtonog, aromatičnog bilja poput smilja uzgojenog i prerađenog na njihovim poljima. Destilacijom smilja dobiva eterično ulje, a proizvodi i hidrolate od smilja što su samo dva od ukupno 400 proizvoda koje nudi. Da vjeruje u smilje otkrio nam je podatkom da to bilje uzgaja već pet godina, a iduće godine povećat će površinu pod nasadom sa 4.000 na 7.000 četvornih metara.
Ima li Hrvatska potencijala za plantažnu proizvodnju smilja? Filipaj sumnja da je to moguće, zbog toga što poljoprivrednicima nisu dostupne velike zemljišne površine na kojima bi se to realiziralo. Smatra kako je Hrvatska premala da bi se bavila industrijskom proizvodnjom bilja, već da se treba posvetiti specijalističkoj proizvodnji.
Ništa od Finide
Da se razmišljalo o sadnji smilja i na području Poreštine pronašli smo u arhivi Glasa Istre iz 2011. godine kada je CEROT (Centar za razvoj općine Tinjan) započeo suradnju sa zadrugom Kir iz Poreča kako bi se na lokaciji Finida posadio nasad smilja na jednom hektaru.
Danijela Hlanuda, upraviteljica Kir-a otkrila nam je da je taj projekt na čekanju zbog nedostatka sredstava. Smatra da je upitna isplativost sadnje te kulture s obzirom kada se uzmu u obzir svi troškovi proizvodnje - podizanja i održavanja nasada.
- Jedno je branje samoniklog smilja, a drugo je uzgoj. Stoga danas u Istri ima svega nekoliko manjih nasada i najčešće u južnoj Istri gdje je bolja mikroklima nego na području Poreštine, zaključila je Hlanuda. (Paulo GREGOROVIĆ)