Javna rasprava o Detaljnom planu uredenja Belveder - Dajla zakljucena je 7. prosinca 2011. godine, a u tijeku su priprema izvješca i ponovnog javnog uvida, nakon cega ce konacni prijedlog stici pred Gradsko vijece. Našu je redakciju kontaktirala Sonja Ritoša, koja više od 40 godina veci dio godine boravi u Dajli, a toliko se godina i bavi turizmom. Zabrinuta je, kako je rekla, za negativan utjecaj koji bi pojedini planirani zahvati u prostoru mogli imati po život tog lijepog mjestašca uz more.
Nakon što smo s njom obišli to podrucje i obratili se Gradu za informacije o DPU-u, javio nam se i gradski vijecnik Leonardo Palcic, iznoseci potpuno suprotno mišljenje koje, kaže, zastupa velika vecina tamošnjih stanovnika u strahu da bi plan, koji se nastoji donijeti vec desetak godina, mogao ponovno biti stopiran. Medu njima je i mještanin koji je vec pocetkom dvijetisucitih imao spreman projekt za obiteljski hotel, a do danas ga nije uspio realizirati. Dodao je da su ogorceni što im "osoba koja živi u Puli želi krojiti buducnost, štiti iskljucivo svoj interes i situaciju u kojoj dio obale, zbog njene prirodne konstitucije, sad može koristiti kao privatnu plažu".
U lucici bi, prema planu, veli Ritoša, bilo onemoguceno i opasno kupanje zbog plovnog puta barki, more bi bilo zagadeno benzinom, uljem i slicno, a atmosfera bukom motora uz vizualno nagrdivanje okoliša. Njen je prijedlog da ribari to svoje pravo realiziraju u obližnjem Karigadoru, u Opcini Brtonigla, gdje vec postoji, po njoj, adekvatan mol, cije bi proširenje bilo jeftinije, ekološkije i bez ugrožavanja turisticke djelatnosti.
U identicnom smjeru idu i primjedbe Zelene Istre koja upozorava da podrucje uvale Dajla ulazi u Nacionalnu ekološku mrežu, koja medu mjerama zaštite predvida sprjecavanje nasipavanja i betonizacije obale. Tu je i stanište zašticene cvjetnice Posidonia Oceanica.
Palcic je, s druge strane, istaknuo da se na donošenje DPU-a jako dugo cekalo i sve je detaljno analizirano te da su mještani rekli svoje na dvjema javnim prezentacijama, na kojima Ritoše nije bilo. Na prvoj su imali primjedbe na planiranu lucicu, a nakon što su dobili cetiri nove varijante, odlucili su se za jednu, kojom je utvrdena najpovoljnija lokacija, a ne izgled, dok drugih primjedbi nemaju, tvrdi on.
"Najveci je problem predstavljala hrastova šumica, no Grad je svoj dio prenamijenio u zeleni pojas i lijepo uredio, što su mještani i priželjkivali zbog njene zaraštenosti, neurednosti, prisutnosti zmija i parkiranja kampera. Na dijelu u privatnom vlasništvu nije moguce zaustaviti izgradnju. To Grad jedino može kontrolirati upravo kroz DPU, dok je sjeca stoljetnih stabala stopirana", odlucan je vijecnik.(Napisala i snimila Kristina FLEGAR)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU