Stotine hektara atraktivnog zemljišta u Dajli i okolici polako klize iz ruku Crkve: Županijski sud u Puli prihvatio je žalbu Republike Hrvatske i oduzeo red prvenstva u knjiženju nad tim zemljištem talijanskim benediktincima, odnosno njihovoj pulskoj tvrtki Abbazia d.o.o. U redu za upis vlasništva, medutim, vec ceka država koja je prijašnja rješenja ureda Istarske županije, kojima je zemljište u Dajli denacionalizirano, odnosno dodijeljeno Župi Dajla, proglasila ništavnim.
Ministarstvo pravosuda je svoju odluku obrazložilo time da su pitanja vlasništva vec riješena medudržavnim sporazumom te da zemljište stoga nije smjelo biti vraceno Crkvi, cime je i omoguceno da zapocne postupak vracanja spornih nekretnina u vlasništvo Republike Hrvatske.
Sporazum nije izvansudska nagodba
Iz obrazloženja Županijskog suda išcitava se da problem benediktinaca, ali i Vatikana - pod cijom je prisilom i potpisan sporazum o uredenju medusobnih odnosa izmedu opatije iz Praglie i Abbazije d.o.o. s jedne i Župe Dajla i Porecke i pulske biskupije s druge strane - leži u cinjenici da njihova pulska tvrtka nije bila ukljucena ni u kakav spor, niti je imala neriješene odnose sa Župom, odnosno Biskupijom.
Upitno je stoga kako je na osnovi takvog dokumenta Opcinski sud u Bujama mogao uopce dopustiti da Abbazia d.o.o. ostvari red prvenstva u upisu vlasništva nad zemljištem.
Županijski sud istice da se sporazum ne može tumaciti kao izvansudska nagodba (na Opcinskom sudu u Bujama i dalje se vodi postupak opatije iz Praglie protiv Župe Dajla, Porecke i pulske biskupije te nekolicine ostalih vlasnika zemljišta) ili kao ugovor o darovanju, ali niti kao neki drugi pravno uredeni posao.
Županijski sud nije se, poput Opcinskog u Bujama, bavio pitanjem je li španjolski biskup mons. Santos Abril y Castello, koji je nakratko u srpnju Papinom odlukom zamijenio biskupa Ivana Milovana radi potpisivanja sporazuma, imao ovlasti za potpisivanje dokumenta u kojem su se uredivali odnosi i s tvrtkom Abbazia, vec je samo konstatirao da ta tvrtka nije imala što raditi u ovoj prici.
No, talijanskim benediktincima je ona bila potrebna prije svega zbog medunarodnog ugovora izmedu Republike Hrvatske i Svete Stolice, buduci da je njime definirano da u povratu zemljišta mogu sudjelovati iskljucivo crkvene institucije koje djeluju na teritoriju Hrvatske.
Zanimljivo je da u svojoj žalbi RH istice da smatra pogrešnim obrazloženje da Sveti Otac Benedikt XVI. snagom svoje službe ima u Crkvi vrhovnu, potpunu, neposrednu i opcu redovitu vlast koju uvijek može slobodno obavljati. U žalbi se napominje i da je prema protokolu o nacinu upisa pravnih osoba Katolicke crkve sklopljenom izmedu Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije odredeno koji se podaci unose u evidenciju pravnih osoba Crkve u Hrvatskoj, pa se tako, izmedu ostalog, unosi služba osobe ovlaštene za zastupanje crkvene pravne osobe.
Župu Dajla može zastupati Milevoj Koren
- Predlagatelj u ovom postupku, stoga, može biti samo Župa Dajla zastupana po župniku Milevoju Korenu, što se vidi iz izvatka evidencije pravnih osoba Crkve. Prema odredbama Ugovora Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije nadležna crkvena vlast može osnivati, mijenjati, dokidati ili priznavati crkvene pravne osobe prema odredbama kanonskog prava, ali o tome obavještava nadležno tijelo državne uprave radi njihova upisa u skladu s odgovarajucim državnim propisima, navodi se u žalbi.
Pojednostavljeno, španjolski biskup kojeg je Papa ovlastio da u ime Župe Dajla i Porecke i pulske biskupije potpiše sporazum s opatijom iz Praglie ocito nije bio upisan u tu evidenciju, a o njegovom imenovanju nije obaviješteno ni nadležno tijelo državne uprave.
U odgovoru Abbazije d.o.o., odnosno njihovog punomocnika Denisa Krajcara, javnog bilježnika iz Pule, piše, medutim, da u evidenciji pravnih osoba Katolicke crkve u Hrvatskoj Župa Dajla - ne postoji. Po njima je odluka Benedikta XVI. o imenovanju povjerenika akt uredenja crkvenog ustroja.
- Sveti Otac je snagom prvenstva vrhovni upravitelj i vrhovni raspolagatelj svih crkvenih dobara, pa je bio ovlašten imenovati i ovlastiti konkretnog povjerenika ad actum, piše o odgovoru na žalbu.
Kako bilo, Županijski sud u Puli odbio je upis Abbazije d.o.o. u cijelosti te je naložio uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja. Sada predstoji provodenje odluke Ministarstva pravosuda, odnosno vracanje zemljišta u Dajli i okolici u vlasništvo države. (Piše Bojan ŽIŽOVIC)
Crkva s kupcima zemljišta protiv države
U mnoštvu sudskih procesa koji se po pitanju zemljišta u Dajli trenutno vode, valja izdvojiti i tužbe Upravnom sudu koje su protiv države, izmedu ostalih, podigli Župa Dajla, odnosno njihov zastupnik Državno tajništvo Svete Stolice, tvrtka Abbazia u vlasništvu talijanskih benediktinaca, ali i pravne i fizicke osobe koje su u meduvremenu kupile zemljište od Porecke i pulske biskupije. Ukoliko sud potvrdi odluku ministra i djelomicna rješenja o povratu imovine Crkvi u Dajli proglasi ništavnim, kupci "crkvenog" zemljišta više nece biti njegovi vlasnici, jer ce biti poništeni svi pravni ucinci nastali nakon donošenja spornih rješenja o denacionalizaciji.