Ususret primjeni novog Zakona o dadiljama, koji je na snagu stupio početkom travnja, u Obiteljskom centru Istarske županije u Puli organiziran je okrugli stol. Uz Obiteljski centar, pod čiju su nadležnost stavljene dadilje, u raspravi su sudjelovali i predstavnici Županije, Grada Pule, državne uprave, Centra za socijalnu skrb, dječjih vrtića te Pučkog otvorenog učilišta.
Kako je pojašnjeno, djelatnost dadilje obuhvaća čuvanje, brigu i skrb za djecu u dobi od jedne do 14 godina starosti, u stambenom ili poslovnom prostoru dadilje ili u stambenom prostoru roditelja.
Djelatnost dadilje, naglašeno je, može obavljati samo obrtnik, odnosno zaposlenik obrta, pa će svatko tko želi postati dadilja ili legalizirati dosadašnje čuvanje djece trebati otvoriti obrt.
Dadilja pak može biti osoba koja je poslovno sposobna, ima prebivalište u RH ili odobren boravak, zdravstveno je sposobna, nije pravomoćno osuđena i protiv nje se ne vodi kazneni postupak, poznaje hrvatski jezik, ima najmanje srednjoškolsko obrazovanje i - stručnu osposobljenost. Mora biti upisana u imenik dadilja, koji će voditi Obiteljski centar na svojim stranicama, a ako djecu čuva u svom stanu, proceduru provjere moraju proći i svi članovi njezina kućanstva.
Pravnica Obiteljskog centra Jelena Pereša istaknula je da se u većini europskih zemalja djelatnost dadilje nalazi u području socijalnih usluga, a navela je i podatak da od 1997. do donošenja ovog zakona u Hrvatskoj de facto nije bila omogućena djelatnost čuvanja djece jer se ona mogla obavljati samo u predškolskim ustanovama.
No, to ne znači da razne "tete" nisu čuvale djecu po kućama. Upravo suprotno, takva se čuvanja organiziraju, ali "na crno", a djeca su u cijeloj priči nezaštićena. Svrha je ovog zakona, navela je Pereša, pokušati tu djelatnost iz sive zone legalizirati te u nju uvesti reda. (piše B. PETROVIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU