Ne bez zanimljivih osvrta na aktualne događaje na međunarodnoj političkoj sceni, predavanjem istaknutog hrvatskog povjesničara dr. Tvrtka Jakovine o Pokretu nesvrstanih koji je koncem 80-ih, premda zamišljen kao poluga jačanja jugoslavenskog vanjskopolitičkog položaja, nadjačan i razgrađen raspadom Jugoslavije i krajem Hladnog rata - jučer je na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma počeo trodnevni 2. međunarodni znanstveni skup "Socijalizam na klupi", koji je okupio čak 130 znanstvenika iz 18 zemalja, sa središnjom temom "Socijalizam: izgradnja i razgradnja". Cilj je povezati socijalistička i postsocijalistička iskustva u Europi, i to na 70. obljetnicu uspostave socijalističke Jugoslavije i 25. obljetnicu prvih višestranačkih izbora u jugoslavenskim republikama koje su potom postale neovisne države.
Interes za socijalizam ne jenjava
Pozdravljajući uvodno sudionike u ime organizatora, pulskog Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS), dr. Boris Koroman je kazao da interes za socijalizam ne jenjava, štoviše pojačava se; sve je više doktoranata koji se prihvaćaju teme socijalizma, a taj interes, dodao je, vjerojatno govori i o prijeporima sadašnjosti.
- Nesvrstani su zagovarali ekonomski razvoj 'trećeg svijeta', razvoj Juga. Da se možda tada ozbiljnije postupalo, danas ne bi imali izbjegličke valove koje nepovratno mijenjaju svijet u kojem živimo, naglasio je. Čini mu se nedopustivim da se ozbiljno i brižljivo građene politike nipodoštavaju. "Sve smo odbacili", kazao je dr. Tvrtko Jakovina u svom izlaganju. On je ustvrdio da je Jugoslavija imala koristi od Hladnog rata, no u naknadnoj sadržajnoj raspravi s publikom, nije se složio s tezom jednog sudionika da je poseban položaj Jugoslavije kao miljenika uzrokovao njen raspad.
U glavama hladnoratovski igrači
- Od 70-ih do sredine 80-ih nije se znalo preći iz tadašnjeg dosegnutog, prije svega ekonomskog stupnja u viši stupanj, rekao je Jakovina. Predsjednici republičkih vlada nisu dorasli tadašnjim okolnostima, a diplomati su, pak, u glavama ostali hladnoratovski igrači. Kad se usporede ondašnji govori diplomata i unutarnji procesi u zemlji, imate dojam da je riječ o dvije države, kazao je dr. Jakovina.
Zaključno, sve vanjske inicijative (Pokret nesvrstanih, Pentagonala, Balkanska konferencija 1989., Radna zajednica Alpe-Jadran) bitno su nadjačali ubrzani unutarnji procesi raspada zemlje. Jakovina se također nije složio s tezom da je Radna zajednica Alpe Jadran potkopavala Jugoslaviju, odvlačeći Hrvatsku i Sloveniju, jer bi logikom članica, njome bila odvajana Sjeverna od Južne Italije, kao i Bavarska od ostatka Njemačke. (Zoran ANGELESKI)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU