Presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markacu mogla bi utjecati na birace, osobito HDZ-a na predstojecim parlamentarnim izborima, ali i na raspoloženje javnosti prema pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, slažu se analiticari dan nakon što je Haaški sud nepravomocno osudio Gotovinu na 24, a Markaca na 18 godina zatvora.
- Da se referendum o ulasku u EU održava sutra, ne bismo ušli, uvjeren je politolog Nenad Zakošek te podsjeca da su reakcije mnogih ljudi nakon izricanja presuda bile emotivne i ogorcene, a to je ogorcenje bilo usmjereno i prema EU-u.
Potpora gradana ulasku u Uniju i dosad je bila pod jakim utjecajem dnevnih dogadanja pa je tako redovito padala kada bi Hrvatska u pristupnim pregovorima naišla na probleme, primjerice sa Slovenijom ili Haaškim sudom. Stoga Zakošek predvida da ce se taj obrazac ponašanja i sada ponoviti.
Slicno razmišlja i sociolog Dražen Lalic koji, ipak, vjeruje da je do referenduma ostalo dovoljno vremena da se glasovanju o EU-u pristupi hladne glave. Sadašnje stanje Lalic ocjenjuje kao vrucicu pa smatra da bi referendum u takvim uvjetima "vjerojatno bio negativan jer je javnost skrenula udesno, ali to klatno ce se do referenduma vratiti nazad".
- U ovom trenutku emotivno reagiranje je razumljivo, ali do referenduma gradani ce shvatiti opasnost od njegovog neuspjeha jer bi negativna odluka na referendumu znacila da u EU idemo u paketu sa Srbijom i nazad u njezin zagrljaj, procjenjuje sociolog, dodajuci da ce se nezadovoljstvo presudom puno više odraziti na izborima, a "cijenu presude platit ce HDZ jer je to još jedan neplaceni racun HDZ-a".
Prema mišljenju naših sugovornika, nekoliko je mogucih scenarija kad je u pitanju utjecaj presuda na ponašanje biraca i opcenito na politicku scenu u Hrvatskoj. Zakošek smatra da su prosvjedi pokazali da postoji velik dio birackog tijela koji može prijeci nekoj novoj politickoj opciji. Jedan dio tog birackog tijela su i biraci desnice.
- Sve ovisi o tome hoce li neka desna stranka prikupiti nezadovoljne glasove. Iako u tom smislu postoji silan potencijal, ne postoji sposobnost da se taj potencijal usmjeri, istice Zakošek te pojašnjava da je glavni deficit desnog bloka nepostojanje jakog politickog lidera.
"Ako se takav lider ne pojavi, nezadovoljni glasovi mogu se raspršiti na puno malih stranaka, mogu se pretvoriti u protestne glasove - na nacin da ljudi, primjerice, izadu na izbore i prekriže listic - ili se na referendumu o EU-u mogu manifestirati kao antieuropski glasovi", ocjenjuje Zakošek.
Lalic takoder ne vjeruje da ce itko uspjeti politicki iskoristiti presudu jer ne vidi tko bi mogao biti politicki katalizator. - HSP za to nema ni ljudi ni sposobnosti. Pojava nekog novog politickog faktora u desnom dijelu spektra je moguca jer se cuda dogadaju, ali nije racionalno to ocekivati, zakljucio je Lalic. (I. FRLAN, T. PONOŠ/Novi list)