Curenje podataka iz istraga ugrožava ljudska prava, ali i cijeli tijek kaznenog postupka, izjavio je danas glavni državni odvjetnik Mladen Bajic podnoseci izvješce o radu državnih odvjetništava u 2010. koje je saborski Odbor za ljudska prava jednoglasno prihvatio.
"Ako je itko frustriran i konsterniran zbog toga što odredene informacije cure u javnost onda smo to mi u Državnom odvjetništvu, odnosno USKOK-u, bez obzira što po percepciji dio javnosti misli drugacije", porucio je Bajic.
Odgovarajuci na upite clanova Odbora naglasio je da nikakve informacije u javnost ne cure u vrijeme dok USKOK obavlja dokazne radnje, ali da se nakon tog dijela postupka i donošenja naloga za otvaranje istrage svi ti dokumenti dostavljaju strankama u postupku.
"Tako je u jednom velikom predmetu, necu mu otkriti ime, koji je bio od posebnog interesa hrvatske javnosti, 24 odvjetnicka tima nakon naloga za istragu imalo kompletan spis od pocetka do kraja, sa svim dokumentima, transkriptima i snimkama", porucio je Bajic.
Naglasio je da curenje dokumenata prije svega šteti istragama, jer dio svjedoka, nakon što su informacije izašle u javnost, nije više želio govoriti pred USKOK-ovim istražiteljima. "Mi bi sebi kidali granu na kojoj sjedimo kada bi za to bilo odgovorni", istaknuo je Bajic.
Naglasio je da hrvatski mediji, posebno oni tiskani te portali, nikada nisu prenijeli faksimile dokumenata, vec su ih samo prepricavali, cime je, kazao je, otežana mogucnost ulaska u trag koji je i ciji dokument izašao u javnost.
Izvijestio je da u Državnom odvjetništvu razmišljaju na koji nacin osigurati objektivne uvjete za sprjecavanje curenja informacija, pocevši od oznacavanja odredenih dokumenata posebnim oznakama, kao i zakonske zaštite svih ili dijela dokumenata.
Bajic je kazao i kako ocekuje da ce tužiteljstvo u suradnji s nevladinom udrugom koja se bavi tematikom silovanja žena tijekom Domovinskog rata, ali i s Haškim sudom te srbijanskim tužiteljstvom, doci do relevantnih podataka na temelju kojih bi otkrilo i procesuiralo pocinitelje tih ratnih zlocina.
Prema bazi podataka o ratnim zlocinima, dodao je, DORH radi posebno izvješce koje je utvrdilo da je u ratnim zlocinima ubijeno 5998 osoba, teško tjelesno ozlijedeno 2266 osoba, torturi, zlostavljanju i necovjecnom postupanju bile su izložene 2354 osobe, a silovano je 67 osoba. Od tog broja silovanja najveci dio ih je procesuiran i rezultirao je optužnicom, uglavnom vezano uz srbijanske logore, rekao je Bajic.
Složio sa stavom clanova Odbora da je 28 zamjenika ravnatelja USKOK-a premali broj s obzirom na obim posla, ali i istaknuo da u sustavu državnih odvjetništava nema baš puno interesa za taj težak posao koji zahtijeva 16 satno radno vrijeme.
Iznio je i podatke iz izvješca po kojima su u 2010. istražni suci izdali 876 naloga za posebne izvidne mjere, medu kojima je i prisluškivanje, i to protiv 2534 osobe.
S obzirom na podatak da su državna odvjetništva u 2010. primila ukupno 86.339 kaznenih prijava, proizlazi, dodao je, te su mjere korištene jednom u odnosu na 34 prijave ili jednom na 1760 gradana. U 61,3 posto slucajeva rezultirale su osudujucom presudom, a uglavnom su korištene u procesuiranju kaznenih djela organiziranog kriminala i korupcije.
Iz statistickih pokazatelja - po kojima je u 2010. bilo 25 teških ubojstava i 32 ubojstva, te 11 pokušaja teških ubojstava i 127 pokušaja ubojstva - Bajic išcitava da u Hrvatskoj broj tih teških kaznenih djela nije toliko velik kako bi se dalo zakljuciti pregledom dnevnog tiska.
"U odnosu na broj stanovnika ovo je jedan od najnižih postotaka u odnosu na zemlje EU", porucio je.