Polaganjem vijenaca na spomenik u Bokordićima danas je obilježena 70. obljetnica tragičnog stradavanja 22 mještana od nacističke ruke.
Vijence su položile delegacije naselja Bokordići i Šajini, općina Matulji, Savičenta i Barban, Istarske županije, udruga antifašističkih boraca Savičente, Matulja te županijskog SAB-a. Na nemili događaj koji se desio 9.siječnja 1944. podsjetio je Mirko Rojnić, predsjednik UAB-a Svetvinčenat.
- Noć s 8. na 9. siječnja, poznata i kao crvena noć, u sjećanju preživjelih ostaje zabilježena kao datum kad je plamen spaljenih kuća pretvorio noć u dan. Okupatori su prvo opkolili mjesto Šajini u općini Barban. Bili su jako dobro naoružani, čak su po selu i topom pucali. Upali su u selo u jedan u noći, poubijali 22 muškarca i spalili 18 kuća, podsjetio je Rojnić.
Josip, Ivan i Mate Mišan tom su prilikom, dodao je Rojnić, zaradili metak u rame, vrat, lice, ali im je nakon odlaska okupatora pružena pomoć te su ostali kao živi svjedoci najveće tragedije tog sela. Iste noći deset muškaraca je odvedeno u pulski zatvor. Dvojica, Anton Žufić i Anton Mišan, uspjeli su pobjeći iz zatvora i odmah se priključili partizanima.
- Stravično je bilo Mariji Piljan kad je vidjela dva ubijena sina i muža. Treći sin je poginuo kao pripadnik NOB-a. Adam Piljan goloruk je htio spasiti svoju kuću, no na silu su ga izgurali van i ubili. Marija Macan je skočila instinktivno u vatru i spasila svog sina. U Bokordići je prije tragedije djelovao narodnooslobodilački odbor, a te noći su pobijeni svi članovi osim Srećka Obrovca.
Selo je od prvog dana rata bilo partizansko i okupator je htio ugušiti plemenite ideale ovog naroda koji je ipak uspio izboriti svoju slobodu, evocirao je tragične događaje Rojnić.
Istarski župan Valter Flego istaknuo da o tragediji u Bokordićima treba kazivati i mladim generacijama, koje moraju znati što se desilo i u Šajinima, Gajani, Brgudcu… Najavio je stoga uvođenje gradiva o NOB-u u zavičajnu nastavu.
Savičentski načelnik Dalibor Macan u svom se govoru zahvalio, između ostalog, obitelji pokojnog Antona Macana, začetnika obilježavanja ove tragedije, na trudu koji je sve godine ulagao u to da se događaj ne zaboravi. (T. GRBIĆ)