- Oni koji su ga željeli ocrniti, za Josipa-Antona Ivanova Crnoborija govorili su kako je portrete stvarao iz politickih uvjerenja, no to ne odgovara istini. Josip Crnobori slikao je portrete iz jednostavnog razloga što je u tome bio dobar. Upravo zato, Crnoborija valja istrgnuti zaboravu, a u tome ce svakako ulogu imati i ova zavicajna galerija te njegova spomen soba, ovdje u njegovim rodnim Banjolama - kazao je okupljenima povjesnicar umjetnosti Oto Širec na prekjucerašnjem otvaranju spomen sobe u banjolskoj Zavicajnoj galeriji Crnobori povodom Dana Opcine Medulin.
Podsjetimo, ova galerija otvorena je još prošle godine, no prekjucer je u njezinim prostorima postavljena i spomen soba ovog hrvatskog slikarskog velikana. Takoder, za ovu prigodu, u galeriji su izložene ukupno 22 Crnoborijeve slike, koje vecinom dolaze iz privatnih zbirki kolekcionara i ljubitelja umjetnina iz Pule, Pomera i Zagreba.
Medu izloženim slikama tako je i poznati Crnoborijev autoportret iz 1939. koji je predstavljen na Venecijanskom bijenalu 1942. godine. Autoportret je danas vlasništvo obitelji Šebelja iz Zagreba, kojoj se Oto Širec posebno zahvalio zbog ustupljanja nekoliko vrijednih slika. Takoder, izložen je i portret biskupa Antona Bogetica, slikanog u unutrašnjosti Eufrazijeve bazilike u Porecu, a kojeg je za ovu prigodu ustupila porecko-pulska biskupija.
- Valja upamtiti kako su na Josipa-Antona Ivanova Crnoborija najviše utjacale tri kljucne osobe. Prva je njegova majka koja mu je omogucila školovanje u vrijeme teških ekonomskih uvjeta, drugi je kardinal Stepinac koji mu je pomogao da ga zaobide vojna obveza, a treca osoba jest ban Ladislav Mihalovic, Crnoborijev mecena - napomenuo je Širec.
U Crnoborijevoj spomen sobi izloženi su i vrijedni predmeti, slikarski pribor i osobni dokumenti, kao i Crnoborijevo obiteljsko stablo, koje pokazuje kako je Marija Crnobori, udana Fotez, danas prvakinja drame u mirovini, sestricna ovog velikog slikara. Okupljeni su imali prilike pogledati i Crnoborijev slikarski kovcežic poznat po anegdoti koju je okupljenima ispricao Širec.
- Po završetku studija, Crnobori se vratio u Banjole, izradio je drveni slikarski kovcežic i svako jutro odlazio je s njim na bicikli u prirodu kako bi slikao. Vidjevši to, nonice iz Premanture znali su komentirati - „brižan mali, tolike škole je ucinija, a sada svako jutro na toj brižnoj bicikleti pelje onu mižeriju od valiže".
Ovaj kovcežic sastavi je dio pulskog fundusa umjetnina, ali nam ga je za potrebe Spomen sobe Crnobori Grad Pula ustupio na duže vrijeme -zakljucuje Širec. (Napisao i snimio Marko PERCAN)