Između nekoliko kritičnih prometnih točaka u Puli sve češće se ističe raskrižje Ulice Veruda i Krležine ulice. Na ovom dijelu Ulice Veruda, odnosno tzv. južnom bulevaru, od obilaznice do Tomasinijeve, iscrtana su četiri pješačka prijelaza preko četverotračne prometnice.
No, neosporna je činjenica da pješacima nije nimalo lako sigurno prijeći tu cestu jer su mnogi vozači (čast onima koji poštuju prometne propise) tuda navikli razvijati brzine više od dopuštene, rijetko se osvrću na pješačke prijelaze i pješake, a često stradaju i biciklisti.
Usto, ne čudi velik broj nesreća na dijelu bulevara na raskrižju s Krležinom ulicom jer je raskrižje potpuno nepregledno. Kako zbog konfiguracije terena, tako i posađenim zelenilom koje zaklanja dolazak vozila iz drugog smjera. Rješenje bi na toj lokaciji bila izgradnja rotora, međutim u gradskoj upravi se s tim ne slažu.
- Nikada nismo razmatrali takav projekt na tom raskrižju. Stvarno ne znam odakle takvo nešto. Riječ je o četverotračnoj prometnici i nismo razmišljali o njezinoj dodatnoj modernizaciji jer je potrebno razmišljati i usmjeriti sredstva na puno drugih lokacija po gradu koje treba prometno urediti. U Ulici Veruda eventualno se može razmišljati kako dvotračni dio od Tomasinijeve do skretanja za Mornar učiniti četverotračnim, kaže Damir Prhat, pročelnik gradskog Upravnog odjela za komunalni sustav i imovinu.
Prhat smatra da je najveći razlog nesreća na "južnom bulevaru" nepropisna brzina, što bi trebala kontrolirati policija jer je maksimalna vožnja po gradu 50 kilometara na sat, a često se, upravo na ovoj prometnici, prekoračuje.
U sljedećoj godini neće započeti niti izgradnja kružnog toka na vrlo frekventom križanju Radićeve i Rizzijeve ulice, i to zato jer se plitko ispod površine prometnice nalazi magistralni vod gradskog plina. Zbog radova na tom rotoru bi tako bez plina ostalo pola grada, pa će se na njemu raditi tek kad se završi nova plinofikacija. (Goran ROJNIĆ)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU