Da bi država ove godine mogla imati golemih problema s isplatama mirovina najavljuju najnoviji alarmantni podaci o odnosu broja onih koji u Hrvatskoj rade te pune mirovinski fond, i onih koji se iz istog fonda namiruju. Ovaj odnos trenutacno iznosi 1 naprama 1,32, što znaci da za jednog umirovljenika doprinose izdvaja tek 1,32 zaposlenika, a to je najniži, najnepovoljniji odnos od listopada 2001., otkad postoji javna statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Izmedu 2005. i 2008. godine odnos izmedu korisnika i umirovljenih te osiguranika i zaposlenih bio je vecinom 1 naprama 1,40 ili više od toga - polovicom 2008. bio je primjerice 1 naprama 1,44. U dosad najlošijim godinama, 2001. i 2002., kretao se oko 1 naprama 1,36-1,37.
Iako je Hrvatska vec godinama neslavni europski rekorder po nepovoljnom odnosu zaposlenih i umirovljenih, u protekloj kriznoj godini on se dodatno srozao. U sijecnju 2009. na jednog umirovljenika bilo je 1,38 onih koji rade, od veljace do svibnja odnos je bio 1 naprama 1,37, u lipnju je «skocio» na 1 naprama 1,38, u srpnju i kolovozu se držao na 1 naprama 1,37, a nezaustavljiv pad zapoceo je u rujnu, kada je na jednog umirovljenika bilo 1,35 zaposlenih. U listopadu je pao na 1 naprama 1,33, a u studenom se još snizio na 1 naprama 1,32.
S obzirom na ocekivano povecanje broja nezaposlenih, u ovoj godini valja racunati sa spuštanjem na još niže grane, tako da bismo kraj 2010. mogli docekati vrlo blizu dramaticnoj situaciji u kojoj bi odnos bio 1 naprama jedan, odnosno za jednog umirovljenika u Hrvatskoj «radila» bi svega jedna osoba.
U prosincu prošle godine HZMO je isplatio 1,172.500 mirovina, što je 27 tisuca više nego godinu ranije, u prosincu 2008., te 140 tisuca više nego koncem 2001. To znaci da je broj umirovljenika u osam godina povecan za oko 13 posto, a sredstva potrebna za isplatu mirovina narasla su 50 posto - koncem 2001. za mirovine se izdvajalo 1,96 milijardi kuna, a proteklog mjeseca isplaceno je ukupno 2,93 milijarde kuna.