Komisija Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije prakticki se izjasnila protiv slavljenja 22. lipnja kao Dana antifašisticke borbe u Hrvatskoj i založila da se umjesto toga obilježava spomen na otpor koji su istarski Hrvati pružali talijanskom fašizmu u prvim godinama Mussolinijevog režima.
U izjavi objavljenoj u povodu 20. obljetnice pada Berlinskog zida Komisija se usprotivila negiranju zlocina komunizma i pritom istaknula da se «još uvijek slavi 22. lipnja, dan ustanka hrvatskih komunista protiv totalitarnih osvajaca i njihovih domacih saveznika», dok se «šutke prelazi preko cinjenice da se ti isti komunisti nisu oduprli osvajacima u travnju 1941. godine, nego su tek dva i pol mjeseca kasnije ustali u obranu jedne strane države, SSSR-a, i to na poziv Staljina i Kominterne».
Komunisti su se dotad, isticu u izjavi, «mirili s nacifašistickom okupacijom i režimom NDH i nisu pokazivali nikakvog anti-fašizma, jer je njihova ideološka domovina, SSSR, tada bila u savezništvu s Hitlerom. I ne bi li bilo bolje i pravednije da hrvatski narod obilježava svoj stvarni anti-fašizam, jer istarski Hrvati bili su prvi u Europi koji su se oduprli talijanskom fašizmu, na Proštini i Labinu, još u prvim godinama radanja Mussolinijeva režima? Zašto se zaboravljaju ti socijalno i nacionalno motivirani anti-fašisticki ustanci?», pitaju se u izjavi.
Njihov stav o blagdanu koji je svoje mjesto našao još u zakonu iz 1991. godine nije naišao na odobravanje povjesnicara.
- Nema sumnje da treba vrednovati i njegovati memoriju na istarske antifašiste, Vladimira Gortana i njegove drugove. No, ustanak 22. lipnja 1941. godine, osim cinjenice da su ga poveli komunisti, ima puno širi društveni, politicki i civilizacijski znacaj pa nema sumnje da stoji u temeljima hrvatskog antifašizma, rekao je povjesnicar Ivo Goldstein, dodavši da «ma koliko se neki trudili da iz povijesti hrvatskog antifašizma izmaknu tu ciglu, to jednostavno nije moguce».
Njegov kolega Tvrtko Jakovina istaknuo je, prije svega, svoje cudenje: nije mu, kaže, jasno zašto se vrh Katolicke crkve u Hrvatskoj dovodi u sukob s Vatikanom, koji je tada i za vrijeme komunisticke Jugoslavije bio zainteresiran da Istra ostane dio Italije, odnosno da Italija ne ustupi taj teritorij jer je Jugoslavija bila komunisticka. Jakovinu cudi još jedna stvar - što ovakva izjava nije došla «u vrijeme vladavine covjeka koji je odredio da se taj datum slavi», Franje Tudmana.
Tko i kako nijece zlocine komunizma u Hrvatskoj, biskup Vlado Košic, predsjednik Komisije Iustitia et pax, nije želio otvoreno govoriti, a na pitanje smeta li Komisiju stav predsjednika Stjepana Mesica prema tom pitanju i kako bi se trebao postaviti novi predsjednik ili predsjednica, kazao je da ih «smeta stav svih javnih osoba koje negiraju zlocine, ma gdje se oni dogodili i tko god ih pocinio, a u predsjednicku kampanju se ne bih miješao».
Gdje se i kako, pak, dogada rehabilitacija komunizma, odgovorio je tajnik Komisije Gordan Crpic, istaknuvši da je «bilo nekoliko izjava», a da je «'Otvoreno' prije tjedan dana de facto išlo za rehabilitacijom komunistickog sustava».