Na oko 260 metara dubine u jami nedaleko od Gracišca živi endemicni vodozemac - covjecja ribica, otkrili su još pocetkom srpnja istarski speleolozi koji su je (dakako, ne baš tu istu) ove nedjelje uspjeli i fotografirati.
Speleolozi Kardi Županic (pazinsko speleološko društvo Istra) i Larisa Grabar (kastavski SD Estevela) na neobicno su stvorenje naišli 3. srpnja tijekom zajednickog istraživanja jame u kojem su osim spomenute dvije udruge sudjelovali i clanovi opatijske speleološke udruge Spelunka.
Tocnu lokaciju nalazišta javno ce izreci tek nakon što nadležno ministarstvo kojem su prijavili pronalazak zaštiti stanište ove dugovjecne, ali ugrožene vrste koja nastanjuje iskljucivo podzemne vode na podrucju gorja Dinarida odnosno krško podrucje Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine.
Duboki geomorfološki objekt u kojem su je pronašli vrlo je interesantan, kaže pazinski speleolog Mladen Jekic, s nizom jezeraca, kanala kroz koje (osim na jednoj lokaciji) potjece bistra voda. Naime, vrsta je vrlo ovisna o cistoj vodi, ali i temperaturi vode koja mora biti u rasponu od 5 do 15 stupnjeva Celzija. Osim covjecje ribice uocen je veci broj slatkovodnih racica duljine 5-6 centimetara kojima se covjecja ribica hrani.
U Istri je covjecja ribica (Proteus anguinus) dosad zabilježena u Pincinovoj jami kraj Tara, jami Baredine kraj porecke Nove Vasi te na izvoru Karolina u Puli. Unatoc tome što se zbog povecane speleološke aktivnosti ova simpaticna životinjica sve cešce pronalazi, to ne znaci da je postala manje ugrožena od izumiranja.
Na crvenom popisu ugroženih vrsti Medunarodnog saveza za ocuvanje prirode (IUCN) i dalje je klasificirana kao osjetljiva vrsta, što zbog skucenog podrucja na kojem egzistira, što zbog velike osjetljivosti na zagadenje voda, kao i osjetljivosti na klimatske promjene.
Nacionalna crvena lista za podrucje Like i Dalmacije, kao i medunarodna, procjenjuje da je covjecja ribica ranjiva vrsta, dok na podrucju Istre ima status - kriticno ugrožene vrste. U cjelini se procjenjuje da se njihova populacija smanjuje, a neki znanstvenici predvidaju njihovo izumiranje do 2050. godine ako se obistini najavljeni globalni porast temperature.
Ova izdužena životinjica ima tijelo dugo 23-25 centimetara s cetiri kratke i slabašne noge. Koža joj je blijedoružicasta, a glava velika i izdužena, zaobljene njuške. Na njoj se nalaze ostaci ociju i tri para crvenih škrga. Rep je bitno kraci od tijela i bocno spljošten. Pretpostavlja se da može živjeti 58 godina, iako postoje i tvrdnje da može doživjeti cak i stotu.