U MMC galeriji Učilišta Umag otvorena je sinoć izložba Damira Stojnića naziva "Conflagratio universalis ili sveopća slika svijeta". Izložbu su u prisustvu autora otvorili voditeljica odjela kulture i galerijske djelatnosti Učilišta Sanja Benčić te kustos izložbe, povjesničar umjetnosti Berislav Valušek.
Ishodište u ranim radovima
- Vjerujem da današnji Stojnićev metafizički, alkemijski, animistički, misticistički i demijurški pristup umjetnosti kroz koji pokušava spoznati sebe, svijet i svjetove oko sebe, svoje ishodište nalazi i u njegovim ranim radovima. Naime, sjetimo li se najranije animalističke motivike autora, stada jelena, bizona, riba i drugih, lovčevom oku ugodnih prizora, prikazanih iz gornjeg očišta ptičje perspektive, kao da se gledatelj nalazi u letjelici koja svojom bukom nagoni stada u bijeg, osjetit ćemo onaj duboki poriv potrebe za lovom kojega nisu izbrisala ni stoljeća uljudbe iza nas. Škrta i koloristički uravnotežena likovna obrada tih radova išla je u smjeru podsjećanja na spiljske crteže i oslike pretpovijesnih lovaca u okvirima šamanske sinkretističke prakse iscrtavanja kao postvarenja likova. Jer crta je riječ čiji korijen seže do staroslavenskih dubina u obliku čort, što je izvorno bio pojam kojim se označavao vrag, čime riječi šarati (crtati) i čarati (vračati, bajati) postaju istoznačne. Umjetnici su, dakle, legitimni nasljednici vračeva, jer je riječ o jednom te istom, kazao je Berislav Valušek. On je dodao da se danas Stojnić bavi istim kozmogonijskim problemima, ali na značenjski daleko bogatiji, rafiniraniji, slojevitiji i usustavljeniji način.
- U tehničkom smislu opet je riječ o utišanoj likovnoj morfologiji, ovoga puta o djelima ''u prahu'' (prah ugljena i kreda, pigmenata…), bez naglašenih kromatskih izboja na bajcanoj podlozi, dok slike vrve otiscima ruku i tabana, brojevima, slovima i rečenicama, mrtvačkim sanducima i atlasima, te pticama, ljudskim figurama i unutrašnjim organima.
Od imaginacije do duboke mističnosti
Prostor nam je premali da bismo se uhvatili u koštac sa simboličkim konotacijama nabrojenog, ali uopćeno možemo reći da Stojnić ponavljanjem i umnožavanjem motiva pokušava razriješiti problem star koliko i čovječanstvo – potrebu za razumijevanjem kozmičke ravnodušnosti, sebe i ljudskog mjesta i uloge unutar cjeline. Tek na razini jezika autorovo je razrješenje problema pročišćenje velikim, općim požarom (što je značenje naziva ciklusa – Conflagratio), dok nas umjetnička razina – u neprestanoj borbi s vjetrenjačama smisla – preko autorske imaginacije, metafizičnosti magijskog prizora i duboke mističnosti, u stalnom raskoraku između željenog i ostvarenog, dovodi do sveopće slike svijeta, ističe Valušek.
Damir Stojnić, rođen 1972. godine u Rijeci. Diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2000. godine. Radi kao docent na kolegiju Slikarstvo pri Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Od 2015. godine član je umjetničkog kolektiva Labin Art Express XXI, gdje vodi galeriju KuC "Lamparna". Izlagao je na 50-ak samostalnih izložbi, kao i na brojnim grupnim izložbama. Radovi mu se nalaze u javnim i privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu. Za svoj je rad višestruko nagrađivan. Živi i radi u Rijeci i Istri.
Izložba Damira Stojnića može se u MMC galeriji razgledati do 10. srpnja. (Priredila B. Ć. J.)