Projekt "Nakit kroz stoljeća" čiji je nositelj zlatarsko trgovački obrt Claudia zlato iz Svetvinčenta dobitnik je povelje Zlatna koza u konkurenciji turističkih proizvoda za prošlu godinu.
Vlasnici obrta Klaudiji Vorić ovo je jedno u nizu priznanja za njezin rad i trud koje je dobivala tijekom svog 18-godišnjeg rada. Među njima treba spomenuti brončanu medalju za istarske suvenire i slova glagoljice od zlata u Briselu 2004. na Eureci - Svjetskoj izložbi inovacija, istraživanja i nove tehnologije, Priznanje za upotrebu glagoljskog simbola u zlatarskom zanatu na Smotri izvornog suvenira Istre 2004., Diplomu za realizirane tržišno prihvatljive inovacije na Izložbi inovacija u Rijeci 2002., brončanu medalju za istarski suvenir u Bukureštu 2006. godine…
Projekt "Nakit kroz stoljeća" na zanimljiv način promovira Istru kroz nakit koji se na Poluotoku nosio između 5. i 11. stoljeća.
- Ideja izrade replike nakita rodila se nakon što smo već izrađivali nakit u obliku glagoljice i istarskih suvenira odnosno kažuna, spona, roženica, harmonike, koze.
Posjetivši Arheološki muzej Istre primijetila sam da ima puno motiva koji bi se mogli izraditi kao nakit. Tako smo 2004. izradili repliku vodnjanske naušnice, jer smo još 2002. filigranskom tehnikom obnovili vodnjanski stari nakit koji tamošnja Zajednica Talijana koristi pri folklornim nastupima. Obnovili smo oko 12 kompleta naušnica, lančića, ukosnica… Postupak je trajao oko pola godine. Tada su se Anita Forlani i Carla Rotta iz vodnjanske Zajednice Talijana zalagale za nastavak te priče tako da smo dvije godine kasnije napravili i replike vodnjanskih naušnica, kaže Vorić.
Potom je obrtu povjerena izrada buzetskih naušnica iz 7. i 8. stoljeća odnosno srebrnih replika kao suvenira te nosivih naušnica u tri veličine. Nakon toga i Žminj dobiva svoj suvenir jer 2010. Claudia zlato izrađuje žminjski rićin odnosno repliku naušnica nađenih u nekropoli u Žminju, a potom i barbanski rančin.
Za izradu komada nakita treba oko pet dana, a najgore je, kaže Vorić, napraviti prvi model. Lijevanjem zlata i srebra dobivaju se dijelovi koji se potom ručno obrađuju, spajaju i čiste. Izrada zahtijeva preciznost, strpljenje i mirnu ruku.
Vorić je obrt otvorila 1994. godine u Savičenti, a tamošnja zlatarska radionica od milja je nazvana špilja s blagom jer je napravljena u obliku špilje.
Ideja za otvaranjem takve vrste obrta došla je nakon završene srednje umjetničke škole te specijalizacije za zlatarstvo i draguljarstvo u Italiji. Ona je i jedini sudski vještak u Istri za zlatarstvo i draguljarstvo. (T. GRBIĆ; snimio A. KANCELAR)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU