Čitanje povećava kreativnost i suosjećanje, kritičko razmišljanje i znanje o drugim kulturama, no pravi izazov je kako na čitanje "navući" nove generacije srednjoškolaca kojima je koncentracija, kako se je rekao urednik Kruno Lokotar na okruglom stolu HRT-a "Baš mi se čita!", na razini Power Pointa i koja nestaje, kako pokazuju neka aktualna istraživanja, nakon iščitane dvije kartice teksta.
U lektiru uvrstiti suvremene naslove
Zoran Ferić, pisac i srednjoškolski profesor hrvatskog jezika i književnosti, ukazao je na pogubne učinke lektire, posebno one srednjoškolske jer, upozorio je, čitatelji se posebno gube u tinejdžerskim godinama, u zadnje dvije godine osnovne škole i posebno u srednjoj školi; tu dolazi do reza sjekirom.
- Ako je i pročitao, to je čista sila. Na jednoj smo radionici čitali suvremene autore, Ivanu Simić Bodrožić i Olju Savičević Ivančević. Odjek je bio fenomenalan! Djeca su bila zainteresirana za ono što im nije nametnuto. Zato u lektiru treba uvrstiti što više novijih, suvremenih naslova, naglasio je Ferić.
Lokotar je dodao da mladi vrlo rado konzumiraju dobru literaturu, ali naprosto ne znaju za nju, jer postoji čitava mreža koja im onemogućuje da do nje dođu. Pritom, pozivajući se također na iskustva rada s mladima, najboljim drži antiautoritaran, iskren, a ozbiljan pristup.
- Čitanje sigurno neće iščeznuti. Osim očiju, od čitanja nitko ne pati, kazao je Lokotar.
Sudionici skupa bili su redom pasionirani čitatelji, a uz Lokotara i Ferića, o svojim su intimnim čitateljskim svjetovima govorili frontmen grupe Jinx Coco Mosquito, spisateljica i aktivistica Mima Simić, bivši nogometaš, novinar i pjesnik Ivan Ergić, urednik Trećeg programa HTV-a i filmski kritičar Dean Šoša, dok je u izravnom radijskom prijenosu razgovor iznimno profesionalno vodila Biljana Romić.
Važno je vratiti fetiš fizičke knjige
- Važno je da se vrati fetiš fizičke knjige, iako imam i elektronski čitač i virtualna izdanja, kazala je Mima Simić, koja je istaknula važnost poticanja i osoba koje druge potiču na čitanje."Moji roditelji su bili lukavi; naučili su nas čitati s tri, četiri godine. To je sjajna metoda, kad djecu navučete na knjigu. To je najbolja odgojna metoda roditelja. S osam godina sam počela čitati Marquisa de Sadea i ne bih to preporučila, ali treba imati tu fiksaciju na slova i riječi.
Najbitnije je da ste zakačeni. Knjiga, poezija, film, glazba, sve je to jedan svijet. Najvažnija ljudska djelatnost je čitanje svijeta oko sebe; to je najseksi, poentirala je Mima Simić.
Važnost poticanja naveo je i Coco Mosquito, kazavši da su njega toliko poticali mama, tata, djed, baka da je na kraju "Šegrta Hlapića" znao napamet. "Oduvijek sam čitao, od Winnetoua do Jamesa Joycea, kazao je, a na pitanje moderatorice koliko mu je čitanje bilo orijentir u pisanju vlastitih pjesama, odgovorio je da čitanje na podsvjesnoj razini utječe na bilo koju intelektualnu djelatnost, pa i na pisanje pjesama. Često prvo imamo melodiju pa onda utrpavamo stih ponekad ne možete napisati što hoćete, a nekad se pjesma uglazbljivala, dodao je vođa Jinxa.
- Važno je i koja se literatura čita, nastavio je bivši nogometaš i intelektualac Ivan Ergić, ukazujući i na aspekt kapitalističkog promoviranja pojedinih djela. On je relativno kasno počeo čitati jer se njegova pobunjenička narav opirala prilično strogim roditeljima, da bi vremenom razvio čitateljsku strast koja i nije toliko tipična za sportaše.
Dean Šoša, urednik sjajnog Trećeg programa HTV-a, koji umnogome promovira čitanje kroz emisije "Knjiga ili život", "Čitanje klasika" i "Prekid programa zbog čitanja", smatra da su nekad novinari bili šire naobrazbe. (Z. ANGELESKI)