Hrvatska nece biti u stanju do zadanog roka, 2010. godine, ispuniti cilj o udjelu obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije, navodi se u najnovijem izvješcu Europske komisije o napretku Hrvatske. Cilj nam je, naime, do kraja iduce godine cak 5,8 posto potrošnje energije crpiti iz obnovljivih izvora, no kako kažu upuceni, bit ce srece ostvarimo li i polovicu. Zbog recesije su ulaganja u nove projekte drasticno smanjena, a EU nam u velikoj mjeri, zbog svojih zahtjeva, otežava stvar.
- Da biste dobili dozvolu za gradnju vjetroelektrane, morate, izmedu ostalog, studijom ispitati hoce li i kako elektrana utjecati na zajednicu šišmiša u okolici, daždevnjaka i rakova te ostalih ugroženih vrsta. Svako istraživanje traži angažiranje strucnjaka, a prije svega novac i vrijeme, napominje Tonci Panza, predsjednik Zajednice obnovljivih izvora pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Sigurno je, kaže, da necemo ispuniti cilj o 5,8 posto proizvodnje iz obnovljivih izvora, dakle vjetra, sunca, geotermalnih izvora, biomase i ostalog, što znaci 360 MW novoinstalirane snage za proizvodnju. Prema njegovim procjenama, taj bismo cilj mogli doseci najranije 2015. godine.
Hrvatska ima još jedno, možda najvece, ogranicenje u zadovoljenju ovog cilja. Naime, velike hidroelektrane, iz kojih dobivamo gotovo 40 posto elektricne energije, ne priznaju se, iako iz obnovljivih izvora, kao obnovljive. Kvota od 5,8 posto priznaje samo poticane izvore, koje na razlicite nacine potpomaže državni budžet i za koje gradani putem racuna placaju naknadu, što znaci samo male hidroelektrane do deset megavatsati.
Istovremeno, dogadaju se i apsurdne situacije. Primjerice, neke hidroelektrane, koje zimi zbog dobrog hidropotencijala rade punim kapacitetom, moraju se, zbog vjetroelektrana koje imaju prioritet u mreži, povremeno iskljucivati iz pogona jer sustav ne može podnijeti toliko opterecenje. U tim slucajevima, dok istovremeno poticemo proizvodnju struje u vjetroelektranama kao ekološku, vodu u hidroleketranama zbog ogromnog protoka moramo bacati.
- Sigurno je da udio od 5,8 posto necemo ostvariti, ali nas EU na to niti ne obavezuje. Taj smo si cilj temeljem postojecih mogucnosti elektroenergetskog sustava sami zadali, ocito previsoko, no jednako tako Europa nam zbog toga ne može naplatiti niti penale. Ni sama, naime, ne uspijeva ostvariti zadane ciljeve, istice Krešimir Štih iz Odjela za energetiku pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.