Grčki premijer Aleksis Cipras pozvao je u srijedu zastupnike svoje ljevičarske stranke Sirize da podrže gospodarske reforme koje je predložio partnerima u eurozoni, koji su mu odobrili produljenje programa financijske pomoći za četiri mjeseca.
"Moramo provesti brze reforme kako bi Grčka povratila kredibilitet", rekao je Cipras na brifingu sa zastupnicima Sirize o popisu reformi koji je ponudio eurozoni. Krajnje lijevi članovi Sirize optužuju Ciprasa da je iznevjerio predizborna obećanja da će odbaciti program pomoći i ukinuti mjere štednje koje su nametnuli vjerovnici. Reforme uključuju mjere za borbu protiv porezne evazije i korupcije, smanjenje birokracije i ublažavanje humanitarne krize uzrokovane šestogodišnjom recesijom za koju većina Grka okrivljuje smanjenje javne potrošnje. Druge predložene mjere uključuju reforme sustava socijalnog osiguranja te privatizacije. Ministar energetike Panagiotis Lafazanis rekao je da Grčka neće provesti privatizaciju glavne elektroenergetske tvrtke PPC iako je to obećala vjerovnicima. "Neće se provesti nijedna privatizacija", rekao je u intervjuu za dnevnik Ta Nea, govoreći o paketu koji je prethodna vlada pripremila za energetski sektor, a koji osim PPC-a uključuje naftnu tvrtku Hellenic Petroleum i opskrbljivača plinom Public Gas Corporation (DEPA).
Bez produljenja europske pomoći, Grčka bi ostala bez novca i bila bi prisiljena izići iz eurozone. No čak i s time, Atena mora u predstojećim mjesecima ispuniti reformske ciljeve kako bi nastavila primati pomoć EU-a i MMF-a. Dužnosnik grčkog ministarstva financija rekao je da je Grčka dobila "nekoliko tjedana predaha i da su vlasti sada pod pritiskom da uvjere vjerovnike da može provesti stvarne gospodarske reforme." Vlada se nada da će izdati trezorske zapise kako bi prikupila novac, ali će joj za to trebati odobrenje Europske središnje banke (ECB). Grčka samo u ožujku treba gotovo 7,3 milijarda eura. Ministar financija Janis Varufakis rekao je da će Grčka imati velikih problema u otplati duga ECB-u i MMF-u na proljeće i ljeto.
"Nećemo imati problema s likvidnošću za javni sektor, ali ćemo definitivno imati problem s otplatom rata MMF-u sada i ECB-u u srpnju", rekao je za radio postaju Alpha. Grčka će morati vratiti oko 1,6 milijarda eura MMF-u koliko dospijeva na naplatu u ožujku. U ožujku mora otplatiti i 4,4 milijarda eura kratkoročnog duga te još 2,4 milijarda u travnju. Iako su ministri financija eurozone u utorak pristali produljiti program pomoći, Atena neće imati pravo na nastavak financiranja dok s vjerovnicima precizno ne utvrdi reforme koje mora provesti. Vladu također očekuju teški pregovori s vjerovnicima o ublažavanju neodrživo visokog duga. "Glavni Sirizin cilj sada je da povrati međunarodno povjerenje. Ako uspije, vjerovnici će joj vjerovati i možda razmotriti daljnju financijsku pomoć nakon lipnja", rekao je Georg Cogopulos, politički analitičar Helenske zaklade za europsku i vanjsku politiku. Za Grčku bi bilo najbolje da se može sama financirati na financijskim tržištima i da joj bude potrebna samo preventivna kreditna linija, no predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem sumnja da će se to dogoditi. Visoki njemački dužnosnici uvjereni su da će Grčka na ljeto trebati treći program financijske pomoći u vrijednosti 20 milijarda eura, po pisanju njemačkog lista Rheinisch Post.
"Grčka vlada suočit će se s nizom izazova u provedbi reformi, među kojima će biti isti oni s kojima se suočavala prethodna vlada u borbi protiv kartela, partikularnih interesa i klijentelizma", rekao je Aristid Hacis, profesor ekonomije na Atenskom sveučilištu. Grčki oligarsi i moćni karteli mogli bi mnogo izgubiti ako Ciprasova vlada bude uspješna u suzbijanju korupcije, nezakonite trgovine gorivom, duhanom, porezne evazije i u reformi prikupljanja poreza. Grčke vlade nastoje suzbiti nezakonitu trgovinu gorivom i duhanom od početka 80-ih, ali u tome nisu imale mnogo uspjeha. Brodski prijevoz i oružane snage dva su glavna područja u kojima je nezakonita trgovina gorivom velik problem, piše list Katimerini. Vlada smatra da može prikupiti više od 5,5 milijarda eura ove godine samo u tim područjima, ali mnogi ekonomisti, uključujući Hacisa, u to sumnjaju.
"Slažem se s vladinim prioritetima, no ne vidim kako će biti uspješnija u borbi protiv nezakonite trgovine i porezne evazije (od prethodnih vlada). Ova vlada mogla bi ipak biti uspješnija u borbi protiv korupcije", rekao je. Cogopulos smatra da Siriza mora prevladati interne podjele i kazati javnosti da u "tzv. memorandumu nije riječ samo o štednji nego i o reformama, koje, ako ih se provede, mogu otvoriti put izlaska iz krize." Vlada je u novom paketu reformi obećala da će postupno povisiti minimalnu plaću i da će promjene provesti u dogovoru s partnerima, ECB-om, MMF-om i Europskom komisijom. Grčka Komunistička partija (KKE) pozvala je na prvi protuvladin prosvjed u petak, optužujući Ciprasa da je popustio eurozoni i da želi prevariti javnost. "Dogovor i popis reformi sadrže sve protunarodne politike prethodne vlade Nove demokracije i PASOK-a", smatra ta stranka. (Hina)